Primopredajni antenski sistemi
VISOKA ŠKOLA TEHNIČKIH STRUKOVNIH STUDIJA
DIPLOMSKI RAD
Tema:
Primopredajni antenski sistemi
Mentor: Učenik:
Božimir Mišković Marija Gazdić
SADRŽAJ
1.UVOD-ANTENE-NAMENA I PODELA
2.ELEMENTARNI ELEKTRIČNI DIPOL
2.1.RASPODELA STRUJE U REALNOJ ANTENI
3.PARAMETRI ANTENA
3.1.POLARIZACIJA ANTENE
3.1.1.PRIMENA LINEARNE I KRUŽNE POLARIZACIJE
3.2.DIJAGRAM ZRAČENJA ANTENE
3.3.USMERENOST-DOBITAK ANTENE
3.4.POJAČANJE ANTENE
3.5.IMPEDANSA ANTENE
3.6.STEPEN KORISNOG DELOVANJA
3.7.EFEKTIVNA DUŽINA ANTENE
3.8.EFEKTIVNA POVRŠINA ANTENE
4.SIMETRIČNI I NESIMETRIČNI DIPOLI
4.1.SIMETRIČNI DIPOLI
4.2.UNIPOLI
4.3.UNIPOL SA KAPACITIVNIM ZAVRŠETKOM
5.ANTENSKI SISTEMI
5.1.ANTENSKI NIZOVI
5.1.1.PRIMER JEDNOG ANTENSKOG SISTEMA
5.2.SAVIJENI DIPOL
5.3.JAGI (YAGI) ANTENA
5.3.1.ANTENA REFLEKTOR-DIPOL
5.3.2.ANTENA DIPOLA-REFLEKTOR
5.3.LOGARITAMSKO PERIODIČNA ANTENA
5.4.UČVRŠĆENJE I UZEMLJENJE ANTENE
6.ZAKLJUČAK
7.DODATAK
7.1.RADIO PRIJEMNE ANTENE
7.2.SOBNE TV PRIJEMNE ANTENE
7.3.ANTENE ZA PRIJEM TV SIGNALA SA SATELITA
7.4.AUTOMOBILSKE RADIO ANTENE
8.LITERATURA

Izgled Jagi-Uda TV-antene
Po konstrukciji se antene mogu podeliti na linearne i površinske.Lunearne antene su one kod
kojih su dve dimenzije mnogo manje od radne talasne dužine,dok je treća dimenzija merljiva sa
λ.Na primer,antene u obliku pravolinijskog žičanog provodnika spada u grupu linearnih
antena.Površinske antene su one čije su dve dimenzije merljive sa λ,a treća je zanemarivo mala
u odnosu na λ.
Prema širini talasnog područja u kom sekoriste antene se mogu podeliti na širokopojasne I
uskopojasne.
Prema karakteristici zračenja antene se dele na usmerene i neusmerene.Iako se ovakva podela
često nalazi u literaturi,ona nije sasvim tačna.Kao što znamo,svaka antena (bilo kako da je
konstruisana) u nekim pravcima zrači više,u nekim manje,dok u pojedinim pravcima uopste ne
zraci elektromagnetnom energijom.Drugim rečima,ne postoje neusmerene antene koje
podjednako zrače u svim pravcima.Prema tome pod terminom neusmerena antena
podrazumeva se antena koja podjednako zrači samo u nekim pravcima (npr. u jednoj ravni),ali
ne u svim pravcima okolnog prostora.
Na kraju,može se izvršiti još jedna podela antena i to prema mobilnosti radio uređaja za koje
su namenjene kao:
-prenose antene,koje se mogu relativno lako montirati I demontirati po potrebi,
-mobilne u vozilima i
-stacionarne.
Kada govorimo o anteni,onda se obično misli na uređaj čiji je zadatak da emitirai prima
elektromagnnetne talase.Zbog toga antena mora biti postavljena na što većoj visini,što dalje
od zgrada,drveća I svih drugih objekata koji bi mogli na bilo koji način smetati slobodnom
širenju talasa.
Predajnik I prijemnik se nalaze obično unutar zgrade,a sa antenom ih povezuje antenski vod-
fider.Kod emisione antene antenski vod treba prenositi signale sa što manje gubitaka I predati
ih anteni.Kod prijema,antenski vod mora primljene signale dovesti u prijemnik,po mogućnosti
ne oslabljene I bez dodatnih šumova.
Kompletan antenski sitem sastoji se,prema tome,iz antene,antenskog voda i uzemljenja-
zemljovoda.
2.ELEMENTARNI ELEKTRIČNI DIPOL
Da bi smo objasnili karakteristike zračenja neke antene,potrebno je poznavati zračenje i
osobine pojedinih njenih odsečaka tj. elementarnih delova.Na primer ako su poznati
procesi formiranja promenljivog polja i zračenja jednog od elementarnih delova neke
linearne žičane antene,na osnovu toga se može zaključiti na koji način ta antena zrači i
kakve su njene karakteristike u tom pogledu.
Dipol koji služi za ova teorijska razmatranja naziva se elementarni električni dipol.Pod
takvim dipolom podrazumeva se linearni provodnik zanemarive dužine u odnosu na
radnu talasnu,koji se napaja u sredini VF strujom,čija je raspodela o njegovoj dužini
konstantna,kako je prikazano na slici 2.1.
Slika 2.1.Elementarni električni dipol

gde je:
N-broj elektrona u dipolu,
c-brzina prostiranja,
e-naelektrisanje elektrona,
a-ubrzanje elektrona ,
θ-ugao između ose dipola i pravca posmatranog zračenja,pri čemu pravac posmatranog
zračenja i osa dipola leže u istoj ravni.
Slika 2.2.Električnog i magnetnog polja elementarnog električnog dipola u polarnim koordinatama
Iz zadnjeg izraza je očigledno da će polje biti različito u različitim radijalnim pravcima ove ravni,
tj. bit će direktno srazmerno sinusu ugla θ. Za θ=0˚ (pravac ose dipola), oba polja su jednaki
nuli, pa je i E=H=0.
Za θ=90˚ (normala na osu dipola), polja su max i jednaka:
Ezr = Emax= ηo
Nea
4
rπ
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti