Antifašistički spomenici BIH
DRUGA GIMNAZIJA SARAJEVO
SARAJEVO
Antifašistički spomenici Bosne i
Hercegovine
Seminarski rad
Sarajevo, 2015.
2
Sadržaj

4
2. Antifasistički spomenici Bosne i Hercegovine
Većina spomenika antifašističkoj borbi u našoj zemlji podignuta je šezdesetih i sedamdesetih
godina prošlog stoljeća. Mjesta sjećanja, u međuvremenu su postala mjesta zaborava. Spomenici
su sagrađeni na lokacijama značajnih historijskih bitaka iz Drugog svjetskog rata ili na mjestima
velikih stradavanja civila i partizana od okupatorske ruke i ruke domaćih izdajnika. Svi su redom
djela tada vrsnih domaćih kipara i arhitekata, poput Dušana Džamonje, Vojina Bakića, Bogdana
Bogdanovića, Ivana Sabolića, Svetislava Ličine, Vojina Stojića, Vanje Radauša, Gradimira
Medakovića, Miodraga Živkovića, Jovana Grabulovskog, Janeza Lenassija, Petra Krstića, Vuke
Bombardellija, Boška Kućanskog ili Marka Mušiča.
U okviru seminarskog rada upoznat ćemo se sa najznačajnijim antifašističkim spomenicima u
Bosni i Hercegovini, kao što su naprimjer Sutjeska i Kozara, a biće spomenuti i najznačajniji
antifašistički spomenici u Sarajevu.
2.1. Tjentište
Tjentište je historijsko-geografski lokalitet u istočnoj Bosni, kotlinsko proširenje u dolini
Sutjeske. Po dužini ima tri a po širini jedan kilometar, dok mu se dno nalazi na oko 560 metara
nadmorske visine. Nalazi se između klisure Prosječenice i Ćurevske klisure, nedaleko od Foče.
Nad Tjentištem se dižu ogranci Zelengore, Ozrena, Milinklade i Ljubin Grob, a sa desne strane
Volujak, Maglić, Vučevo, Perućica i Dragoš-sedlo. Tjentište se nalazi u okviru nacionalnog
parka Sutjeska.
Na ovom mjestu je 1971. godine podignut spomenik u čast stradalih u jednoj od najvećih bitaka
u historiji Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije – Bitci na Sutjesci iliti Petoj
neprijateljskoj ofenzivi. Djelo je kipara Miodraga Živkovića i sastavni je dio memorijalnog
kompleksa Dolina heroja, a u Spomen muzeju upisano je preko 7.000 imena palih boraca. Prije
rata obilazilo ga je gotovo milijun ljudi godišnje.
Marković, Đ., J., Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije, "Svjetlost", Sarajevo 1990.
Isto.
5
Slika 1. Antifašistički spomenik u Tjentištu
2.2. Kozara
Kozara je planina u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Najviši vrh je Lisina (978m)
Kozara je planina dinamičnog reljefa čiji vrhovi ne prelaze 1000 metara nadmorske visine.
Umjereno-kontinentalna klima, velik broj sunčanih dana i pitomi planinski vrhovi - vidikovci sa
kojih se vide Bosanska Gradiška, Prijedor, Bosanska Dubica i okolica - daju posebnu vrijednost
ovoj planini. Tu se nalaze izvori većih potoka i rijeka, tj. Mlječanice, Moštanice, Kozaračke
rijeke - Starenice itd.
Novija historija kozaračkog kraja obilježena je događajima iz II. svjetskog rata. Od početka rata
1941.godine pa sve do 1945.godine ofanzive i napadi neprijatelja na Kozaru nisu prestajali.
http://www.foca-online.info/desavanja/739-tjentiste-kao-inspiracija-za-naucnofantasticni-film
, 22.04.2015.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti