1

Visoka   zdravstveno   –   sanitarna   škola   strukovnih 
studija“Visan”, Beograd
           Predmet: Farmaceutska hemija

Antivirotici

Seminarski rad

 

Mentor:

                    Student: 

Prof. dr Predrag Vukomanović

         Tamara Omasta  12-VIII/2016 

  

                            

U Beogradu,

                     Decembar,2016

2

                        Sadržaj

Uvod................................................................................................................................................3

Antivirusni lekovi............................................................................................................................ 4

Faze u razvoju virusne infekcije.................................................................................................. 4

Klasifikacija virusa...................................................................................................................... 5

Podela antivirusnih lekova........................................................................................................... 5

Analozi nukleozida,inhibitori virusne DNK polimeraze.............................................................5

Lekovi u terapiji hepatitisa...........................................................................................................7

Nenukleozidni analozi ,inhibitori DNK polimeraze....................................................................7

Inhibitori neuraminidaze.............................................................................................................. 7

Inhibitori HIV proteaze................................................................................................................ 8

Analozi nukleozida i nukleotida ,inhibitori reverzne transkriptaze HIV-a..................................8
Nenuklozidni inhibitori reverzne transkriptaze............................................................................9

Inhibitori spajanja virusa HIV-a sa CD4 T limfocita i njegovog ulazka u ćelije.......................10

Inhibitori HIV integraze.............................................................................................................10

Ostali antivirusni lekovi............................................................................................................. 10

Lekovi sa indirektnim antivirusnim delovanjem.......................................................................11

Monoklonska antitela.................................................................................................................12

Zaključak.......................................................................................................................................13

Literatura........................................................................................................................................14

background image

4

                    Antivirusni lekovi

Značajna prepreka u dizajniranju antivirusnih lekova je sama priroda virusa kao obaveznih 
intraćelijskih parazita čiji je replikativni ciklus u potpunosti povezan sa funkcionisanjem 
inficirane ćelije.  Jedan od najvažnijih uslova i najtežih zadataka je postići selektivnos 
tdelovanja antivirusnih lekova.
Prvi antivirusni lek je registrovan 1963. godine (jodoksiuridin)
Veliki broj antivirusnih lekova je ušao u kliničku praksu (ekspanzija otkrića novih lekova 
u   eri   HIV   epidemije   i   AIDS-a)   Međutim  značajan   problem   kod   antivirotika   pojava 
rezistencije virusa na antivirusne supstance.

Faze u razvoju virusne infekcije:

Vezivanje virusa za receptore na površini ćelija domaćina

ulazak virusa kroz membranu ćelija domaćina

oslobadjanje virusnih nukleinskih kiselina

sinteza ranih regulatorni proteina, npr, polimeraze nukleinskih kiselina

sinteza nove virusne RNK ili DNK

sinteza kasnih strukturnih proteina

grupisanje

oslobađanja iz ćelija

  

                    Slika1. Etape replikacije virusa

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti