1. UVOD

           Godinama su se čovek i priroda razvijali, napredovali i imali neku svoju ravnotežu. Priroda je 
bila uz čoveka i pomagala mu je da živi i opstaje i pružala mu je svoje bogatstvo. Međutim, zbog 
ambicioznosti   ljudi,   njihove   pohlepe   i   želje   za   lagodnijim   i   lepšim   životom   razvili   su   nauku   i 
tehniku. Čovek da bi više zaradio i bolje živeo, počeo je da preteruje u tome i zaboravio je na 
prirodu. Prirodu zagađuju neopremljene industrije koje izbacuju veliku količinu otpadnih materija, 
voda i gasova, koji mogu da sadrže voma štetne supstance i da izazovu velike probleme. Tu su i sve 
grane saobraćaja, i ljudskih delatnosti kao što je poljoprivreda npr. Znači, vidimo da je glavni 
uzročnik zagađenja životne sredine sam čovek. On svojim delovanjem i neznanjem takođe izaziva 
mnoge procese među elementima koji se nalaze u prirodi. Do tih procesa ne bi došlo, da nisu 
izazvani. To npr. mogu biti kisele kiše, ili pojava smoga u naseljima. Ili, lov i ribolov su veoma 
poznate delatnosti ljudi. Da oni love neke vrste koje nisu ugrožene i pri nestajanju, sve bi bilo u 
redu. Ali, oni love i ugrožene vrste životinja i riba. Sve to bi trebalo da se svede na minimum, ako 
mislimo da sprečimo njihovo istrebljenje.

          Voda, zemljište i vazduh su tri osnovna elementa na Zemlji, i oni su međusobno povezani. 
Zagađivanjem jedne komponente, zagađuju se ostale dve, jer su u tesnoj povezanosti, kao što smo 
već rekli. I tada nastaje problem. Kruženjem vode i materija kroz prirodu truju se biljke, životinje i  
to dolazi do nas. Zbog toga, potrebno je reagovati na vreme. Priroda nas stalno opominje. Polako, 
odumiru neke životinjske vrste, skraćuje se životni vek, menja se klima. Ravnoteža je poljuljana. 
I sami vidimo da nešto nije u redu sa prirodom i da se dešavaju velike promene. Ali još nije kasno, 
nadamo se.

                    U   ovom   dokumentu   ćemo   da   se   pozabavimo   sa   zagadjivanjem   atmosfere   koje   je 
antropogenog porekla, koje su posledice i kako sve to utice na prirodne procese. Proradićemo na 
tome da vam koliko toliko probudimo svest i želju za tim da reagujemo na vreme i da bar smanjimo  
zagađenje   kako   bismo   sačuvali   prirodu   ,   koja   je   uvek   bila   uz   nas,   i   koju   nazivamo   „majkom 
prirodom“.

1

2. ZEMLJINA ATMOSFERA

 

             

Zemljina atmosfera jeste sloj gasova koji okružuju našu planetu. Nastala je posle planete 

Zemlje oslobađanjem gasova iz Zemljine kore. Da nije atmosfere, život na Zemlji ne bi postojao, to 
je očigledno. Jer ona štiti našu životnu sredinu apsorbirajući ultraljubičasto i infracrveno zračenje, i 
takođe smanjuje temperaturne razlike između dana i noći.

             Ne postoji granica između atmosfere i svemira. Ona polako, idući ka svemiru, postaje ređa i  
zatim nestane. Tri četvrtine mase atmosfere se nalazi unutar 11 km od površine planete. 

             Temperatura u atmosferi varira u zavisnosti od nadmorske visine, i prema tome su stvoreni  
posebni slojevi atmosfere.

   

2.1 Slojevi u atmosferi

             Slojevi u atmosferi sa kojima ćemo da se pozabavimo su:

-

jonosfera

-

egzosfera

-

magnetosfera

-

ozonski sloj

2.1.1 Troposfera

             Najniži sloj atmosfere jeste troposfera. Ovaj sloj sadrži gotovo 75 % mase čitave atmosfere.  
Najveći deo čine vodena para i aerosoli. Prosečna debljina troposfere jeste oko 11 km. U ovom sloju 
temperatura   opada   sa   povećanjem   nadmorske   visine   što   stvara   velike   turbulencije   i   vazdušna 
kretanja. Sve ono što je nama poznato kao klimatske i vremenske promene u atmosferi, dešava se u 
ovom sloju. 

                             Zatim nastupa  

tropopauza

  koja stoji između troposfere i stratosfere. U ovom sloju 

temperatura prestaje da opada i vazduh postaje suv. Da bismo lakše shvatili, to je sloj u kome 
temperatura ne opada sa porastom nadmorske visine.

2.1.2 Stratosfera

                   Stratosfera je sloj atmosfere koji je debeo od 7 do 50 km i u njemu temperatura raste  
porastom nadmorske visine. U stratosferi se nalazi 

ozonski omotač 

(često se danas pominje) koji je 

veoma važan za opstanak života na Zemlji, jer sadrži veliku koncentraciju ozona. Što je to važno?  
Ozonski   omotač   se   stvara   pod   uticajem   sunčeve   svetlosti   i   vrši   apsorbciju   ultraljubičastog   i 
infracrvenog zračenja. Ovakvo zračenje može da bude štetno za Zemlju i nas koji živimo u njoj. 
Tačnije, da ne postoji ozonski omotač, bili bismo sprženi i oboleli bismo od mnogih bolesti. Tako 
da, ozonski omotač jeste naš prirodni štit od zračenja. 

2

background image

Želiš da pročitaš svih 10 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti