Antropološke dimenzije značajne za džudo sport
Univerzitet u Prištini
Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Leposavić
ANTROPOLOŠKE DIMENZIJE
ZNAČAJNE ZA DŽUDO SPORT
(seminarski rad iz predmeta džudo)
Predmetni nastavnik: Student:
Prof. dr Dragan Toskić
Banić Ilija 7433/17
Leposavić, 2020.
2
Sadržaj:

4
2. Predmet, cilj i zadaci rada
Relacije pojedinih segmenata antropološkog prostora prema konkretnim fizičkim aktivnos-
tima, pa prema tome i fizičkim aktivnostima džudista, može da bude jedno od relevantnih pitanja
teorije i prakse u trenažnom procesu uopšte.
Većina dosadašnjih istraživanja po pravilu su pokazala da su motoričke sposobnosti, kao
latentne dimenzije, koje su prvenstveno odgovorne za motoričke manifestacije čoveka u inter-
pretaciji motoričke efikasnosti sportista, dominantne, to jest prioritetne.
Predmet rada je da se u domenu džudo sporta, kao sportske discipline, sagledaju relevantne
antroploške dimenzije, koje su u okviru selekcije i trenažnog procesa u ovom sportu, karakteri-
stične i bitne za projektovane rezultate i postignuća. U džudo sportu, kao sportu acikličnog
polistrukturalnog kretanja, figuriraju antropološke dimenzije koje često u mečevima bivaju od-
lučujući faktor.
Cilj rada je da se sagledaju antropološke dimenzije koje su značajne za džudiste i njihove
rezultate.
Zadatak rada je prikupiti što više literature i naučnih radova, koji govore, i na neki način ob-
jašnjavaju antropološki prostor džudista.
5
3. Antroploške karakteristike sportista
Pošto u naukama koje se bave ljudskim bićem interdisciplinarni pristup izučava-
nja ličnosti predstavlja osnovnu metodološku orijentaciju, predmet nauke i u oblasti
sporta je antropološki status sportista. Pod antropološkim statusom podrazumevaju se
sledeće čovekove sposobnosti i karakteristike:
1. morfološke karakteristike,
2. funkcionalne sposobnosti,
3. motoričke sposobnosti,
4. specifično-motoričke karakteristike,
5. kognitivne sposobnosti,
6. konativne karakteristike,
7. sociološke karakteristike.
Pošto postoje određene specifičnosti pojedinih sportova i sportskih disciplina,
koje se sastoje u različitosti njihove takmičarske strukture, samim tim pos toji i izrazita
potreba za neprekidnim istraživanjem i u praksi proveravanjem specifičnosti pojedinih
sportova, uključujući prvenstveno genetičku uslovljenost (ograničenost) pojedinih an-
tropoloških sposobnosti i karakteristika, zatim njihovu hijerarhijsku vrednost po sporto-
vima, kao i njihovu strukturu i razvoj pod uticajem određenih trenažnih sredstava, me-
toda i opterećenja.
Ako ne bi postojala različitost takmičarskih struktura između pojedinih sportova
i sportskih disciplina, s jedne strane, i različitosti strukture antropoloških sposobnosti
karakteristika među sportistima, sa druge strane, izučavanje trenažnih sredstava, metoda
i opterećenja, kao i njihov uticaj na razvoj pojedinih antropoloških sposobnosti i kara-
kteristika bilo bi bespredmetno i nepotrebno (J. Malacko, I. Rađo, Sarajevo 2004).

7
Repetitativna (dinamička) snaga
– snaga manifestovana u pokretu sa vidljivim pomeran-
jem mišićnih pripoja. Sposobnost izvođenja pojedinačnih i ponavljanih nekih jednostavnih
pokreta.
KU
– 50%.
Statička snaga
– snaga držanja tela, delova tela ili tereta, prilikom čega mišići rade sa
naprezanjem bez vidljivih pomeranja svojih pripoja.
KU
– 50%.
Postoje tri osnovna metodska pravca razvoja snage:
1. Sa maksimalnim i submaksimalnim opterećenjem, koji se provodi na graničnim vrednos-
tima (85-100% od maksimuma), što dozvoljava 1, 2 ili 3 ponavljanja u seriji, sa odmorima
između serija 3-5 minuta.
2. Sa ponavljanjem vežbi do otkaza, u seriji sa 40-60% težine od maksimuma.
3. Sa što bržim izvođenjem pokreta, koji je usmeren na razvoj brzinske snage, pri čemu se
koriste manje težine, ali sa maksimalnom brzinom izvođenja.
Snaga zavisi od:
uzrasta, težine i temperature tela, godišnjeg doba, psihičkih svojstava,
kvaliteta mišića, fleksibilnosti, psihomotorne brzine.
Vežbe snage se mogu upražnjavati od pete godine života.
3.3.2. Brzina
Brzina se definiše kao sposobnost nervno-mišićnog aparata za brzo izvršenje kretanja ili
kao sposobnost da se s velikom frekvencijom obavljaju pokreti u jednoj određenoj jedinici vre-
mena.
KU
– 95%.
Brzina motorne reakcije
– vreme koje protekne od trenutka nastajanja nekog spoljašnjeg
podražaja pa do trenutka reakcije.
KU
– 100%.
Startna brzina
– prelaz iz relativnog mirovanja u maksimalnu brzinu kretanja.
Osnovna brzina
– maksimalna brzina kretanja.
Brzina promene pravca kretanja (agilnost)
– sposobnost brzog prelaska iz jednog u drugi
pravac kretanja.
U razvoju brzine koriste se sledeće metode treninga:
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti