Apscizinska kiselina

UNIVERZITET U BIHAĆU

BIOTEHNIČKI FAKULTET

ŠUMARSKI ODSJEK

APSCIZINSKA KISELINA

Čivić Hamdija , prof. dr

Studenti : Adna Đulić

MA Džafić Subha, asistent Ajla Plavulj

Bihać, Decembar, 2016.

1. Uvod

Biljni hormoni su organske tvari koje nisu hranjive tvari. Biljka ih sintetizira
i pomoću njih regulira i koordinira sve procese u biljci. Zahvaljujući biljnim
hormonima razni procesi koji su karakteristični za pojedine faze razvoja
prostorno su i vremenski usklađeni. Oni putuju unutar biljke i utječu na rast
i diferencijaciju tkiva i organa s kojima dolaze u dodir.

Za razliku od animalnih hormona čiji su učinci vrlo specifični, pojedini biljni
hormoni mogu izazivati raznovrsne odgovore ovisno o tkivu u kojem
djeluju. Sinteza biljnih hormona odvija se kontinuirano tijekom ontogeneze
i uglavnom se sintetiziraju u listu.

Podijeljeni su na 5 osnovnih skupina, I to :

Auksini

Giberilini

Citokinini

Apscizinska kiselina

Etilen

Postoje tri skupine biljnih hormona koji stimuliraju procese (auksini,
giberelini i citokinini) i dvije vrste biljnih hormona koji inhibiraju procese
(apscizinska kiselina i etilen).

Općenito se može reći da biljni hormoni kontroliraju razvoj biljaka djelujući
na diobe, produžni rast i diferencijaciju stanica. Tip odgovora na pojedini
biljni hormon ovisi o njegovoj koncentraciji, te o vrsti i razvojnom stadiju
biljnoga tkiva ili organa biljke na koji djeluju. Tako npr. niska koncentracija
auksina stimulira rast korijena, a visoka koncentracija ga inhibira. Ili:
jednaka koncentracija auksina stimulira rast izdanka, ali inhibira rast
korijena.

Biljni hormoni sintetiziraju se u vrlo malim količinama, no i takve niske
koncentracije dovoljne su da izazovu određeni odgovor. Hormoni mogu
djelovati na aktivnost pojedinih gena i postojećih enzima te mijenjati