Apscizinska kiselina
Prijava dokumenta
Napomena: Neke opcije za prijavu su dostupne samo nakon kupovine dokumenta.
UNIVERZITET U BIHAĆU
BIOTEHNIČKI FAKULTET
ŠUMARSKI ODSJEK
APSCIZINSKA KISELINA
Čivić Hamdija , prof. dr
.
Studenti : Adna Đulić
MA Džafić Subha, asistent Ajla Plavulj
Bihać, Decembar, 2016.
2
1. Uvod
Biljni hormoni su organske tvari koje nisu hranjive tvari. Biljka ih sintetizira
i pomoću njih regulira i koordinira sve procese u biljci. Zahvaljujući biljnim
hormonima razni procesi koji su karakteristični za pojedine faze razvoja
prostorno su i vremenski usklađeni. Oni putuju unutar biljke i utječu na rast
i diferencijaciju tkiva i organa s kojima dolaze u dodir.
Za razliku od animalnih hormona čiji su učinci vrlo specifični, pojedini biljni
hormoni mogu izazivati raznovrsne odgovore ovisno o tkivu u kojem
djeluju. Sinteza biljnih hormona odvija se kontinuirano tijekom ontogeneze
i uglavnom se sintetiziraju u listu.
Podijeljeni su na 5 osnovnih skupina, I to :
Auksini
Giberilini
Citokinini
Apscizinska kiselina
Etilen
Postoje tri skupine biljnih hormona koji stimuliraju procese (auksini,
giberelini i citokinini) i dvije vrste biljnih hormona koji inhibiraju procese
(apscizinska kiselina i etilen).
Općenito se može reći da biljni hormoni kontroliraju razvoj biljaka djelujući
na diobe, produžni rast i diferencijaciju stanica. Tip odgovora na pojedini
biljni hormon ovisi o njegovoj koncentraciji, te o vrsti i razvojnom stadiju
biljnoga tkiva ili organa biljke na koji djeluju. Tako npr. niska koncentracija
auksina stimulira rast korijena, a visoka koncentracija ga inhibira. Ili:
jednaka koncentracija auksina stimulira rast izdanka, ali inhibira rast
korijena.
Biljni hormoni sintetiziraju se u vrlo malim količinama, no i takve niske
koncentracije dovoljne su da izazovu određeni odgovor. Hormoni mogu
djelovati na aktivnost pojedinih gena i postojećih enzima te mijenjati

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti