JUSŠC „ĐURORADMANOVIĆ“
Novi Grad

https://www.ebay.com/itm/NAVIFORCE-NF9044-Men-
Quartz-Watch-Analog-Wristwatch-Date-Watch-PU-Leather-
Strap/142434865670?
hash=item2129c79206%3Am%3Amzp_agEKqzrt842ryUjRLFw
&var=441439708028

Maturski rad iz: Prakse

Obrazovniprofil: Trgovac 

Zadatak: Aranžiranje i dekorisanje prodavnice

školska 2017/2018. godina

UČENIK_____________________

                                                                                  Dragana Janjetović

MENTOR___________________

                                                                                 Dijana Marjanović

Juni 2018. Godine.

Zadatak: Aranžiranje i dekorisanje prodavnice

background image

Uvod

Budući da smo prvenstveno vizuelna bića, za sve trgovinske objekte ulaganje u izlog trebalo 
bi da bude bitna, ako ne i najbitnija stvar u radnji. Lijepo sređeni i dekorisani izlozi privlače 
prolaznike i potencijalne kupce podstičući impulsivnu kupovinu i povećavajući promet. Prvo 
što će svaki kupac primjetiti i prije nego što uđe u prodavnicu, jeste njen vanjski izgled. Po 
tome   se   radnje   i   pamte   –   one   koje   imaju   lijepo   sređene,   zanimljive   izloge   o   kojima   se 
očigledno neprestano vodi računa kupci će zapamtiti i rado se vraćati u njih. Pretrpani, prljavi 
i zapušteni izlozi imaće kontraefekat na prodaju. Ne može se izbjeći činjenica da je izlog 
radnje  primarni   dio   vizuelnog   identiteta   prodavnice,   bez   obzira  na   to   kakvu   robu   sadrži. 
Ulaganjem u kvalitetne izloge, ulaže se zapravo u pozicioniranje i promovisanje sopstvenog 
brenda.

U nekim razvijenim zemljama poput SAD odavno više nije pitanje da li treba ulagati u ovakav 
vid prezentacije. Jedino pitanje je kako će izlog izgledati da bi privukao što više kupaca, 
oduševio ih kreacijama i aranžmanima, izlaganjem robe na neobične načine, natjerao ih da 
uđu i potroše svoj novac kod njih. Ne govorimo samo o čuvenim sezonskim izlozima robnih 
kuća kao što je Barney’s New York nego i o supermarketima koji, na primjer, aranžiraju 
konzerviranu robu ili voće u različitim oblicima, što često zahteva poprilično umijeće. 

Naravno, aranžiranje izloga zavisi od vrste robe koja se prodaje. Butici često angažuju i 
stručnjake, nerijetko umjetnike, koji se bave specifičnim poslom izlaganja robe i aranžiranja 
izloga. Svjetski brendovi koji posluju i na našem tržištu uglavnom imaju stroga uputstva kako 
treba   da   izgledaju   izlozi   njihovih   prodavnica.   Ipak,   kod   manjih,   samostalnih   trgovinskih 
radnji,   sve   je   zastupljenije   izbjegavanje   klasičnih   staklenih   izloga   sa   izloženom   robom   i 
oblaganje tog prostora različitim fotografijama. 

Na početku treba obratiti pažnju na to ko su vaši kupci i gde se prodavnica nalazi. Zatim je 
važno voditi računa o količini svijetlosti u prodavnici i jačini viještačkog osvijetljenja. Treba 
napomenuti da se u praksi veoma često izlozi ili ulazna vrata koriste za komunikaciju o 
akcijama,   pa   je   važno   tokom   pripreme   izloga   odlučiti   na   koji   će   se   način   komunicirati 
akcijske ponude i da li će se to i kako uklopiti u novi izgled izloga. Preporuka je da se izlog, 
kada god je moguće, ukrasi slikom. Prema nekim istraživanjima, slike imaju mnogo jači uticaj 
na svijest i opažanje potrošača. Danas postoje razni, gotovo hipnotički uzorci slika koji se 
koriste za ukrašavanje izloga jer doprinose stvaranju profesionalnijeg imidža. Takve slike 
utiču i na našu percepciju kvaliteta, kao i na prepoznatljivost ukoliko jedan trgovac ima više 
prodavnica.   Veoma   je   zastupljena   kombinacija   „otvorenog”   izloga   u   kome   se   slika   u 
uglovima   kombinuje   s   otvorenim   pogledom   u   prodavnicu.   Važno   je   imati   na   umu 

osvjetljenost prodavnice i voditi računa o pokrivanju izloga slikom ili o izboru materijala za 
prekrivanje, jer danas postoje razni materijali koji dozvoljavaju protok svjetlosti.

Aranžiranje izloga

O izlogu

Izlog 

(engl. display window)

 je prvi (a često i jedini) medij putem kojeg se kupac upoznaje s 

ponudom nekog prodajnog objekta. On je ujedno i njen najvrijedniji dio u marketinškom 
smislu. Izlog predstavlja lice prodavnice. S tim u vezi, nužno je da se uredi na način da bude 
što atraktivniji za kupca kako bi odmah privukao pažnju prolaznika. U suprotnom, oni će 
samo proći pored prodavnice. Radi se dakle, u suštini, o reklamiranju robe.

Izlog je prvi medij putem kojeg se kupac upoznaje s ponudom nekog prodajnog prostora. 
Budući da djeluje kao jedan od elemenata kojim se privlači pažnja kupca, zahtijeva i posebne 
zakonitosti aranžiranja. Pravom preduzetniku mora biti važno razviti takvu filozofiju firme 
koja   ne   smije   umanjivati   ni   zaboravljati   važnost   aranžiranja   izloga, jer   brojnim 
pokazateljima je potvrđeno da se oko 30 posto ljudi odlučuje za kupnju upravo zbog izloga i 
privlačne dekoracije.
Izlog je često jedini medij komuniciranja sa kupcima.
Možemo   ga   definisati   kao   marketinško   sredstvo   koje   nudi   neke   posebne   prednosti   – 
ekonomičnost, fleksibilnost, apsolutnu individualnost, kao i laku i brzu prilagodljivost ciljnoj 
grupi.   To   su   pozitivna   svojstva   koja   pri   aktiviranju   kod   drugih   sredstava   propagande 
zahtjevaju mnogo veća finansijska ulaganja.

Još u starom Egiptu, Grčkoj i Kini trgovci su uvidjeli važnost promocije i izlaganja robe. 
Izloženu robu nastojali su predstaviti optički privlačno. Čak i danas se takav način izlaganja 
može vidjeti na tradicionalnim tržnicama i sajmovima. Istorija izloga seže još iz doba starih 
Rimljana, a prvi dokumentirani izlog kreiran je 1740. u Augsburgu u Njemačkoj. Kasnije se, 
iz potrebe da privuku pažnju kupaca, šire na sjever Europe na prostor gdje se intenzivno 
razvila trgovina. Daljnjom ekspanzijom trgovačke djelatnosti u 19. vijeku uređivanje izloga u 
velikim gradovima se dodatno razvija, pa se mala uokvirena stakla zamjenjuju staklima velike 
površine. Tom promjenom površine za uređenje izloga postaje neophodno specijalizovano 
znanje. Ujedno dolazi do sve veće svijesti o važnosti izloga i metodama izlaganja robe, a 
javlja se i potreba za novom strukom – aranžerima izloga – koji izrađuju scenografiju izloga. 
Aranžiranje   postaje   ogranak   dekorativne   umjetnosti,   a   podizanjem   vizualnih   normi   izlozi 
preuzimaju ulogu značajnih medija u trgovinskoj propagandi.

background image

11. Treba sarađivati sa dobavljačima. Dobavljači mogu obezbjediti reklamne panoe, opremu i 

sl. koja se koristi za uređenje izloga. Ovaj način je daleko jeftiniji i iziskuje manje truda. 
Negativna strana je ta što maloprodavac nema mnogo kreativne kontrole nad pomenutim 
materijalom.

12. Izlog treba mijenjati periodično (npr. jednom mesečno). U zavisnosti od tipa proizvoda 

koji se nude, izlog treba mijenjati, dodavajući nove proizvode i uklanjajući stare. Korisno 
je uraditi plan koji će se primenjivati tokom godine. Tako će se u svaku promjenu ući 
mnogo spremnije.

13. Izlog mora uvek biti čist. Ništa neće brže otjerati potencijalne kupce od prljavog ili 

nehigijenskog izloga.

Strategija spoljašnjeg i unutrašnjeg uređenja prodajnih objekata se mora voditi aktivno i u 
skladu sa glavnom strategijom pozicioniranja. Aktivno upravljanje dizajnom i uređenjem 
prodajnih objekata zahtjeva poznavanje načina na koji potrošač percipira ukupni prodajni 
ambijent.

Uređivanje izložbenog prostora

Uređenje izložbenog prostora jedan je od važnijih faktora o kojima treba voditi računa pa 
trgovci i proizvođači ulažu značajan trud i sredstva u oblikovanje okruženja koje će kupca 
potaknuti na kupovinu.

Podsticaj na kupovinu

Trgovci su u posljednjem desetljeću napravili veliki iskorak u brendiranju svoje maloprodajne 
mreže pa se tako danas može bez ustručavanja reći kako su domaće trgovine iskoračile iz 
stanovite uopšte u domenu posebnog.
Naime, današnji kupci su itekako upoznati sa svim pojedinačnim predstavnicima trgovačkog 
sektora, imaju određene stavove o njihovoj ponudi, unaprijed znaju što mogu očekivati i zašto 
odlaze u neki od trgovačkih lanaca, što samo po sebi govori da se tokom godina kod potrošača 
razvila svijest o maloprodajnom brendu.
Više se ne ide u neku apstraktnu trgovinu, nego se kaže: Idem u Konzum, Bingo, Belamionx, 
Maxi, Plodine ili neki drugi brend.
Pored klasičnih marketinških alata kojim se ovi trgovački lanci služe kako bi se izdvojili i 
prezentirali   kao   poželjno   mjesto   kupovine,   poput   televizijskih   spotova,   preporuka   u 
novinama, informiranja putem letaka i slično, sve ove firme imaju i zasebne pristupe u onome 
što im je svima zajedničko: Kako bi prezentirali i potom prodali robu, svima im je potrebna 
oprema za trgovine.
Način izbora opreme, vrsta, boja i pozicioniranje jedan je od pristupa izrazitog brendiranja 
koji ima velikog efekta na ponašanje kupaca, jer uređenost i uočljiv a opet ne odviše napadan 
enterijer prodavnice utiče na pozitivno raspoloženje kupaca. A to je ono što svaki trgovac želi 
postići.

Želiš da pročitaš svih 22 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti