Univerzitet u Novom Sadu

Tehnički fakultet „Mihajlo Pupin“

Zrenjanin

Arhitektura Zrenjanina

- seminarski rad -

Predmet: Industrijski dizajn

Profesor: Prof. dr Eleonora Desnica
Asistent: Ivan Palinkaš

Student: Robert Budai
Broj indeksa: IM 2/17
Smer: Inženjerski menadžment

Zrenjanin, 2017. Godina

SADRŽAJ

1.UVOD.......................................................................................................................................................1

2.BAROK....................................................................................................................................................2

2.1.Kuća Živka Vukova.........................................................................................................................2

2.2.Torontalska županija (Zgrada Skupštine grada)................................................................2

3.KLASICIZAM..........................................................................................................................................3

3.1.Zgrada Narodnog pozorišta ,,Toša Jovanović”......................................................................3

3.2.Zgrada trgovca Lipota Goldšmita..............................................................................................3

4.ROMANTIZAM......................................................................................................................................4

4.1.Rimokatolička crkva svetog Ivana Nepomuka.....................................................................4

5.NEORENESANSA (AKADEMIZAM).................................................................................................5

5.1.Zgrada Velikobečkerečke štedionice.......................................................................................5

5.2.Bukovčeva palata............................................................................................................................6

5.3.Palata finansija (Narodni muzej)..............................................................................................7

5.4.Gradska narodna biblioteka ,,Žarko Zrenjanin”..................................................................8

5.5.Rimokatolička crkvena opština.................................................................................................9

5.6.Zgrada Grand hotela ,,Vojvodina”.............................................................................................9

5.7.Zgrada firme ,,Jakšić – Ambrozi”.............................................................................................10

5.8.Trgovačka akademija (Zgrada Srednje Elektrotehničke škole Nikola Tesla)........10

5.9.Zgrada Austrougarske banke...................................................................................................11

5.10.Palata pravde..............................................................................................................................12

6.NEOBAROK.........................................................................................................................................13

6.1.Palata Šandora Kovača – apotekara......................................................................................13

7.NEOKLASICIZAM...............................................................................................................................14

background image

4

1.UVOD

Dragoceni predstavnici klasicizma prve polovine 19. veka su u permanentnom nestajanju, 
secesija početka 20. veka jeste popunila gradski prostor nekolikim vrednim ostvarenjima, 
no urbanim pejzažom pretežno dominira istoricizam – način razmišljanja koji se napajao 
arhitekturom prethodnih vekova. Dugo omalovažavan zbog ove svoje „neinventivnosti“, 
istoricizam   je   konačno   dobio   pravičnije   vrednovanje   tek   u   moderno   doba.   Ljudi   u 
Zrenjaninu nisu prihvatili stil savremene arhitekture u samom centru grada. Već malo 
podalje od njega. Jer se u Zrenjaninu nalaze mnogi objekti od jako velikog istorijskog 
značaja, a savremena arhitektura se u taj pejzaž ne bi uklopila kako treba. [1]

5

2.BAROK

2.1.Kuća Živka Vukova

Kuć    p dignut  kr

m XVIII v k , što potvrđuje i gruntovna karta Velikog Bečkereka iz

а је о

а аје

е а

 

1793. godine na kojoj su ucrtani gabariti kuće isti kao i na savremenim planovima. Sm tr

а а

 

s  d    n st ri  s čuv n  kuć  u  zgru Zr nj nin  i  dn   d r tkih k

    st l

е а је ај а ја а

а а

а

је

е а

а је а о

е

оја је о а а

 

p sl  v lik g p ž r  1807. g din . Pored pravoslavnih crkava, jedina je stambena zgrada

о е е о

о а а

о

е

 

iz perioda baroka. Ne zna se precizno ko ju je i kada podigao, prvi zapisi o vlasnicima kuće 
– trgovačkoj porodici Vukov, datiraju tek iz sedamdesetih godina 19.veka. Kuć  im   dlik

а

а о

е

 

b r kn  st mb n  gr dnj  k

 s   gl d u u usk m fr ntu, str g  sim tri i i vis k m

а о е а

е е

а

е оје е о е ај

о

о

о ој

е ј

о о

 

strm m   kr vu.   I k  

  k sni   pr pr vl n

о

о

а о је

а

је

е а је а

   preoblikovanjem   fasade,   nj n   skl p

е

о

 

d kum ntu  n st li b r kni  rhit kt nski f nd. K sni im pr pr vk m  devastirana

о

е

је е а

а о

а

е о

о

а

ј

е а а а

 je 

ukl nj njem  gr de b lk n .

о е

о а

а о а

 [2]

Slika 1. Kuća Živka Vukova

2.2.Torontalska županija (Zgrada Skupštine grada)

Zgrada   Torontalske   županije   danas   zgrada   Skupštine   grada   Zrenjanina,   predstavlja 
najreprezentativniju palatu starog jezgra grada. Nastala je na prostoru najužeg jezgra tzv. 
„Varoškog   kvarta“  koji je  urbanistički formiran još  u  18.  veku,  na  mestu  stare  zgrade 
Kraljevske  kameralne  uprave  sagrađene  krajem tog  veka.  Prvobitnu   Županijsku  palatu 
sagradio je Josif Fišer između 1816 – 1820, nešto nakon katastrofalnog požara koji je 1807. 
godine  uništio   gotovo  celokupno   graditeljsko  nasleđe  Velikog  Bečkereka  18.  veka.  Već 
nakon šezdesetak godina, zbog malog smeštajnog kapaciteta, tačnije od 1885-1887, zgrada 
je   morala   biti   proširena,   rekonstruisana   i   modernizovana   po   planovima   najpoznatijih 
budimpeštanskih arhitekata, toga doba, Edena Lehnera (Ödön Lechner) i Đule Partoša 
(Pártos Gyula).

 

[3]

Slika 2. Torontalska Županija (Zgrada skupštine grada)

3.KLASICIZAM

3.1.Zgrada Narodnog pozorišta ,,Toša Jovanović”

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti