Visoka zdravstveno sanitarna škola strukovnih studija
“Visan”
Seminarski rad iz Kliničke fizikalne teraije
Tema :
Reumatoidni artritis
Mentor:
Prof.Dr Sci Med Student:
Beograd 2015
2
Sadrzaj
Uvod …………………………………………3
Definicija Artritisa…………………………….4
Klasifikacija………………………………..4
Uzrok……………………………………..4
Patohistologija………………………….5
Patologija………………………………6
Faktori rizika……………………………..7
Klinička slika………………………..7
Fizikalni pregled…………………………7
Lečenje i cilj lečenja……………………….8
Ishrana…………………………………….8
Simptomi……………………………….9
Lekovi………………………………….11
Telesna aktivnost ………………….13
Pitanja i odgovori u vezi artritisa……….14
Zaključak …………………………….16
Literatura……………………………17
4
Definicija
Reumatoidni artritis je sistemska bolest vezivnog tkiva u kojoj se, kod vecine
bolesnika, klinicke manifestacije ispoljavaju uglavnom ili skoro iskljucivo na
perifernim zglobovima. Reumatoidni artritis karakteriše simetricni poliartritis,
najcešce malih zglobova šaka i stopala. Kao posljedica perzistirajuceg
sinovitisa postepeno nastaje destrukcija hrskavice i kosti, a kao posljedica
deformacije zglobova, u terminalnoj fazi nastaje fibrozna ili rjede koštana
ankiloza.
KLASIFIKACIJA
Reumatoidni artritis se može klasifikovati na dva tipa:
•
Rani reumatoidni artritis
: simptomi traju manje od 3 mjeseca,
•
Reumatoidni artritis sa uspostavljenom dijagnozom
: postoje
simptomi inflamacije i/ili oštecenja zglobova.
Uzrok
Uzrok reumatoidnog artritisa je još uvek nepoznat. Pretpostavlja se da kod genetski
predisponirane jedinke pod uticajem faktora spoljne sredine bakterija ili virusa dolazi do
pojave bolesti. Medjutim direktnih dokaza za ovu tvrdnju još uvek nemamo. Takođe,
utvrđeno je i da ukoliko je bolest prisutna u jednog blizanca postoji 30% verovatnoće da će se
kroz koju godinu ispoljiti i u drugog. Osim toga, značajna uloga u progresiji bolesti se
pripisuje i stresnim situacijama i lošim navikama kao što je pušenje. Kada smo pomenuli
važnost hormonalnih faktora odnosno češće oboljevanje žena, postoji i povećan rizik za
ispoljavanje ovog oboljenja u prva tri meseca posle porođaja.
Prema jednoj od teorija, okidač reumatoidnog artritisa je kombinacija nekoliko faktora -
abnormalnog imunog odgovora, genetske predispozicije (10% pacijenata) i virusne i
bakterijske infekcije.
5
Istraživanja su potvrdila vezu između pojave bolesti i antigena tkivne podudarnosti HLA-DR1
i DR4. Utvrđeno je da su 60-80% oboljelih od reumatoidnog artritisa nosioci tih antigena.
Međutim, neki ljudi koji imaju reumatoidni artritis nemaju određeni antigen, a drugi opet koji
u sebi nose navedeni antigen, nikad ne razviju bolest. Stres, prehrana, trauma, klima i sl. nisu
dokazano povezani s bolešću, ali smatra se da mogu biti okidač.
ETIOLOGIJA I EPIDEMIOLOGIJA
• Etiologija reumatoidnog artritisa nije u potpunosti razjašnjena.
Pretpostavlja se da reumatoidni artritis nastaje kao manifestacija
odgovora na neki infektivni agens kod genetski osjetljivog domacina.
Najcešci moguci infektivni agensi su: Mycoplasma, Epsten-Barrov virus
(EBV), citomegalovirus, parvovirus i virus rubele.
• Brojne studije dokazale su uticaj genetske predispozicije na nastanak
bolesti. Procjenjuje se da se kod rodaka prvog koljena oboljelih od bolesti
koja se ispoljava antitijelima i reumatoidnim faktorom ocekuje težak oblik
reumatoidnog artritisa i to cetiri puta cešce. Kod oko 10% pacijenata sa
reumatoidnim artritisom obolijevaju rodaci u prvom koljenu. Reumatoidni
artritis je cetiri puta cešci kod monozigotnih blizanaca nego kod
dizigotnih.
• Oštecenja na zglobovima kod reumatoidnog artritisa pocinju
proliferacijom sinovijalnih makrofaga i fibroblasta nakon uticaja trigera
(autoimunih ili infektivnih). Limfociti infiltriraju perivaskularnu regiju i
dovode do proliferacije endotelnih celija. Krvni sudovi u zahvacenim
zglobovima cesto su okludirani malim cepovima inflamiranih celija.
Tokom vremena, inflamirane sinovijalne ovojnice pocinju da iregularno
rastu i formiraju invazivno tkivo, koje razara hrskavicu i kosti. Dolazi do
oslobadanja multiplih citokina, interleukina, proteinaze i faktora rasta koji
uzrokuju postepenu destrukciju zglobova i razvoj sistemskih
komplikacija.
• Zbog ucestalosti, ali i zdravstvenih, ekonomskih i socijalnih posljedica,
reumatoidni artritis zauzima vodece mjesto u grupi sistemskih bolesti
vezivnog tkiva. Bolest se cešce javlja kod osoba ženskog pola, a odnos
obolijevanja žene-muškarci je 3:1. Najcešce obolijevaju pacijenti životnog
doba izmedu 35 i 55 godina.
• Ocekivana prosjecna dužina života kod pacijenata sa reumatoidnim
artritisom je skracena za 3 do 7 godina.
Patohistiologija
Patohistološke promjene u reumatoidnom artritisu uglavnom možemo podeliti iz didaktičkih
razloga uglavnom šematski u tri grupe:
1. upala membrana i površina kao što su: sinovitis, serozitis, uveitis i dermatitis,
