UNIVERZITET „BIJELJINA“

FARMACEUTSKI FAKULTET 

Predmet: 

MIKROBIOLOGIJA

Tema: 

ASOCIJACIJA IZMEĐU BAKTERIJA, ASOCIJACIJA 

IZMEĐU BAKTERIJA I ČOVJEKA, PATOGENOST I 

VIRULENCIJA MIKROORGANIZAMA 

Predmetni profesor:                                                                                 Student:
Željko Mijailovic 

Broj indeksa:

Bijeljina, maj 2020

Sadržaj
Uvod................................................................................................................... 3
1. Asocijacija živih organizama.........................................................................4
2. Asocijacija između bakterija.........................................................................4

2.1. Neutralizam............................................................................................ 4
2.2. Komensalizam........................................................................................4
2.3. Mutualizam.............................................................................................5
2.4. Kompeticija............................................................................................ 6
2.5. Antagonizam...........................................................................................6

3. Asocijacija između bakterija i čovjeka..........................................................6

3.1. Komensalizam......................................................................................... 6
3.2. Sinergizam...............................................................................................7
3.3. Parazitizam..............................................................................................7

4. Patogenost mikroorganizama........................................................................7
5. Virulencija mikroorganizama........................................................................8

5.1. Bakterijski toksini...................................................................................9
5.2. Hemolizini............................................................................................11
5.3. Bakterijska ovojnica.............................................................................12
5.4. Ostali bakterijski enzimi.......................................................................12

Zaključak.......................................................................................................... 13
Literatura..........................................................................................................14

background image

1. Asocijacija živih organizama

Asocijacija dva ili više živih bića bez obzira da li je štetna ili korisna za 
organizme koji žive zajedno naziva se simbioza. Simbioza ljudi i mikroba 
vjerojatno je najkompleksniji oblik suživota na zemlji. Mikrobi su zapravo ti 
koji nas štite, a debelo crijevo jedan je od najbitnijih imunosnih organa u 
tijelu. Bakterije su te koje nam pomažu iskoristiti vitamine, aminokiseline i 
masne kiseline iz hrane koju konzumiramo. U simbiozi veći od organizama je 
obično   domaćin,   a   drugi   je parazit ili   mutualist.   Pojam 

simbioza

 se   nekada 

vezuje   samo   za   dejstvo   među   organizmima   u   kojem   oba   imaju   koristi, 
međutim simbioza ima šire značenje. Vrste odnosa u simbiozi u zavisnosti od 
korisnosti zajednice po organizme koji je čine mogu biti:

parazitizam - jedan organizam ima koristi, a drugi štetu

komensalizam - jedan organizam ima koristi, a drugi nema ni koristi, ni 
štete

mutualizam - dejstvo među organizmima koje je povoljno za oboje

Jednom uspostavljeni simbiotski odnosi mogu da se mijenjaju kroz sva tri 
navedena tipa odnosa, tokom dugog vremenskog perioda ili u zavisnosti od 
okolnosti. Simbiotski odnosi i njihovo uspostavljanje predstavlja bitan faktor 
u evoluciji populacija vrsta.
Asocijacija živih organizama se dijeli na: 

Asocijacije između bakterija

Asocijacije između bakterija i čovjeka

2. Asocijacija između bakterija

2.1.

Neutralizam

Neutralizam

  je   zajednički   život   dva   mikroorganizma,   pri   čemu   jedan   na 

drugog ne deluje. Neutralizam se odnosi na ravnodušne odnose i ne utječe ni 
na koji način uobičajeno stanje organizama koji nastanjuju jedno stanište. Ova 
je vrsta mnogo manje uobičajena od ostalih.

2.2.Komensalizam

Komensalizam  

 

je asocijacija, gde jedna populacija ima koristi, a druga je 

indiferentna, što znači da nema ni korist ni štetu. Naziv interakcije potiče od 
latinskih   reči  

cum

-sa   i  

mensa

-trpeza,   u   prevodu   na   naš   jezik   zajedno   za 

stolom.   U   osnovi   odnosa   komensalizma   između   populacija   je   produkcija 
faktora rasta. Neke mikrobne populacije produkuju i ekskretuju faktore rasta, 
kao   što   su   aminokiseline   i   vitamini.   Na   primer  

Flavobacterium   brevis 

ekskretuje cistein, koji koristi 

Legionella pneumophilla

 

u vodenoj sredini.

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti