JAVNA USTANOVA SREDNJA MEDICINSKA 

ŠKOLA TUZLA

Benjamin Avdić

MATURSKI RAD

Tema: Asthma bronchiale

Tuzla, maj 2016.

JAVNA USTANOVA SREDNJA MEDICINSKA

ŠKOLA TUZLA

Maturski rad iz predmeta

: Interna medicina

Tema: Asthma bronchiale

Tuzla,  maj 2016.                          

Učenik :

 Benjamin Avdić

background image

S A D R Ž A J

1. CILJA RADA........................................................................................1

2. UVOD.....................................................................................................2

3. PATOLOŠKA FIZIOLOGIJA............................................................2

4. ETIOLOGIJA.......................................................................................5

5. ALERGIJSKA ASTHMA BRONCHIALE........................................6

6. INFEKTIVNA ASTHMA BRONCHIALE......................................10

7. STATUS ASTMATICUS....................................................................12

8. KLINIČKA SLIKA.............................................................................13

9. DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA ASTHME BRONCHIALE...15

10. PREVENCIJA I LIJEČENJE..........................................................16

11. PROGNOZA ASTHME BRONCHIALE........................................19

12. LIJEČENJE ASTHMATIČNOG NAPADA...................................20 

13. ULOGA MED.SESTRE KOD BOLESNIKA OBOLJELIH OD  

      ASTHME BRONCHIALE................................................................21 

14. ZAKLJUČAK.....................................................................................23

15. LITERATURA...................................................................................24

1. CILJ RADA

Cilj   ovoga   rada   je   da   podignem   nivo   znanja   o   asthmi   bronchiale   i   pratećim 

problemima ove bolesti. Nadam se da će znanje koje steknem kroz ovaj rad, pomoći mi i u 

budućem školovanju.

background image

Razmjena   gasova   zavisi   od   visine   parcijalnih   pritisaka   kiseonika   i   ugljen-dioksida   u 

alveolama   i   u   krvi   s   jedne   strane,   kao   i   od   brzine   cirkulacije   krvi,   koncentracije 

hemoglobina i bikarbonata krvi s druge strane. U alveolarnom vazduhu pritisak kiseonika 

iznosi 130 mmHg a ugljendioksida 40 mmHg; u venskoj krvi pritisak kiseonika je 40,2 

mmHg, a ugljen-dioksida 45,6 mmHg zbog čega kiseonik iz alveola difunduje u krvi, a 

ugljen-dioksid iz krvi u alveole, čime se totalni volumen kiseonika u krvi povećava a 

ugljen-dioksida smanjuje što dovodi do arterijalizacije venske krvi.

Kod bolesnika sa asthmom bronchiale postoji pojačana razdražIjivost bronhomotorike, tj. 

povećana osjetljivost na dejstvo bronhokonstriktora i vazodilatatora. Ova razdražljivost 

raste sa dužinom trajanja obolenja. Postoji povećana razdražljivost teminalnih senzibitivnih 

plućnih nerava, koja uslovljava nastajanje bronhokonstriktivnog refleksa.

Astmatični napad, odnosno bronhospazam nastaje kao posljedica grča glatke muskulature 

bronhija.   Do   ovoga   grča   prema   Satier-u   dolazi   pod   uticajem   različitih   uzroka   koji 

uslovljavaju refleksni luk. Svi bolesnici sa asthmom bronchiale, sem u početku kada su van 

napada i bez bronhitisa, imaju hiperinflaciju pluća sa zadržavanjem veće ili manje količine 

vazduha - air trapping. U fazi bez bronhitisa hiper inflacija je reverzibilna i nestaje na 

primjenu bronhodilatatornih sredstava.

U toku astmatičnih napada dolazi do ispoljavanja trijasa koji so sastoji iz:

spazma glatke muskulature bronhiola,

edema njihove sluznice i

nagomilavanja žilavog, ljepljivog sekreta koji nastaje usljed pojačanog izlučivanja 

mukoznih žlijezdi, što znatno otežava prolazak vazduha u donjim respiratornim 

putevima naročito u ekspirijumu.

Za   vrijeme   ekspirijuma   postoji   rastezanje  alveola,   a   skraćivanje   bronhijalnog   stabla   je 

znatno   otežano   te   je   grudni   koš   tada   ukrućen,   dijafragma   je   manje   pokretna,   što   sve 

zajedno   uslovljava   poremećaj   razmijene   gasova   u   alveolama   i   krvnim   kapilarima. 

Rigidnost   i   spazam   bronhiola   otežava   i   produžuje   ekspirijum,   a   kasnije   kada   se   na 

oboljenje nadoveže i hronični bronhitis, on još više otežava ekspiratornu fazu disanja. Prvo 

se ispoljava poremećaj razmijene kiseonika, dok je razmijena ugljen-dioksida ugrožena 

samo u uslovima vrlo velike hipoventilacije pluća.

Želiš da pročitaš svih 28 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti