Autorsko pravo i srodna prava
1
EKONOMSKI FAKULTET
Menadžment
S E M I N A R S K I R A D
IZ POSLOVNOG PRAVA
Autorsko pravo i srodna prava
Ime i prezime profesora:
Doc.dr Dragan Golijan
Ime i prezime studenta:
Saša Milošević
Br. indeksa: ME 080/12
Banja Luka, 12/2013
2
S A D R Ž A J
UVOD
...........................................................................................................
.3
1.
POJAM AUTORSKOG PRAVA
............................................................
.4
1.1.
Postanak i razvoj autorskog prava
......................................................................
.4
2. IZVORI AUTORSKOG PRAVA
...........................................................
.6
3.
SADRŽAJ AUTORSKOG PRAVA
.......................................................
.8
3.1................................................................................................................................
Moralna prava
.......................................................................................................
.8
3.2................................................................................................................................
Imovinska prava
....................................................................................................
.8
3.3................................................................................................................................
Druga
prava
......................................................................................................................
.8
4. AUTORSKO DJELO
............................................................................
..1
0
5. NOSIOCI AUTORSKIH PRAVA
........................................................
..1
1
6. AUTORSKOM PRAVU SRODNA PRAVA
.......................................
..1
2
7.
OGRANIČENJE I TRAJANJE AUTORSKOG PRAVA
......................
..1
2
7.1.
Zakonska licenca
..................................................................................................
12
7.1.
Slobodna upotreba
................................................................................................
13
7.1.
Vremensko ograničenje autorskog prava
.............................................................
13
8.
PRENOŠENJE I ZAŠTITA AUTORSKOG PRAVA
............................
..1
4
8.1.
Zaštita autorskog prava
........................................................................................
15
9.
MODERNE KONTROVERZE – ACTA
...............................................
..1
7
ZAKLJUČAK
.............................................................................................
..18

4
1. POJAM AUTORSKOG PRAVA
Predmet autorskog prava su intelektualni proizvodi – autorska djela u oblasti nauke,
književnosti, svih grana umjetnosti, arhitekture. Posmatrano u objektivnom smislu, autorsko
pravo predstavlja skup normi kojima se regulišu odnosi nastali povodom intelektualnog
stvaralaštva – odnosno autorskih djela u oblasti književnosti, nauke, likovne ili muzičke
umjetnosti, i na osnovu kojih se reguliše pravni položaj autora i vrši zaštita njihovih interesa.
Posmatrano u subjektivnom smislu, autorsko pravo je apsolutno pravo koje se sastoji od
lično-pravnih i imovinsko-pravnih ovlašćenja koja pripadaju autoru. Lično-pravna ovlašćenja
su, prije svega, ovlašćenje autora da bude označen kao stvaralac djela, zatim da odlučuje o
sadržini djela, da dozvoli njegovo publikovanje ili izvođenje, dok se imovinsko-pravna
ovlašćenja ogledaju u pravu autora da dobija naknadu za iskorišćavanje svog djela – npr. za
izdavanje, izvođenje ili adaptaciju djela.
Autorsko pravo nastaje i pripada autoru na osnovu samog čina stvaranja autorskog djela i nije
uslovljeno ispunjenjem bilo kakvih formalnosti ili zahtjeva u pogledu njegovog sadržaja,
kvaliteta ili svrhe. Dovoljno je da individualna ideja izađe iz duhovne, unutrašnje sfere svog
stvaraoca i da dobije spoljni oblik, i postane autorsko djelo koje uživa autorsko-pravnu
zaštitu. Autorsko djelo ne mora nužno biti preneseno na materijalnu podlogu, da bi uživalo
autorsko-pravnu zaštitu. Čak i govorno djelo, muzičko djelo koje nije zabilježeno notama ili
koreografija koja nije pismeno izražena je autorsko djelo. Autorsko djelo ne mora biti čak ni
objavljeno da bi uživalo zaštitu po osnovu autorskog prava. Princip da se autorsko pravo stiče
bez formalnosti vrijedi i u većini država svijeta.
Važno je napomenuti i to da se autorskim pravom ne štiti ideja, nego djelo koje je nastalo
kao izražaj ideje ljudskog uma, bez obzira na vrstu ili kvalitet tog izražaja.
Pojam „autorsko pravo“ karakteristično je za evropsko, ili bolje rečeno kontinentalno pravo
(prvenstveno se razvilo u francuskom pravu). U anglosaksonskom pravu (
common law
)
koristi se pojam
copyright
. Suštinska razlika između autorskog prava i copyrighta je ta, što je
autorsko pravo utemeljeno na ideji ličnog prava autora, tj imamo vezu između autora i
njegovog djela, dok se, s druge strane, copyright ograničava striktno na djelo kao takvo.
1.1. Postanak i razvoj autorskog prava
Premda su određeni varijeteti autorskih prava u smislu zaštite moralnih prava (pravo
obilježavanja djela svojim imenom, pravo objavljivanja i prava u odnosu na umnožavanje)
zabilježeni još u starom vijeku u Judeji, staroj Grčkoj i starom Rimu, najstariji zabilježeni
slučaj zaštite autorskih prava u istoriji se desio u staroj Irskoj, gdje je knjiga psalmi
Cathach
of St. Columba (6.vijek)
, inače najstariji sačuvani primjer irskog pisma, proizveo svađu
između Svetog Kolumba (St. Columba)
i njegovog učitelja Svetog Finiana (Saint Finnian) u
manastiru Movilla Abbey.
Naime, nakon što je prepisao rukopis u skriptorijumu pod nadzorom Saint Finniana, Columba
je planirao da ga zadrži. Međutim, St Finnian mu je osporio pravo da zadrži tu kopiju. Ova
Rajčević M, Poslovno pravo, Pravni fakultet Banja Luka, 2007, str.102
Vanjska poveznica, Institut za intelektualno vlasništvo BiH, http://www.ipr.gov.ba/bs/autorsko-i-srodna-
prava-bs.html
5
svađa je kasnije dovela do čuvene bitke kod Kul Dreimne (Cúl Dreimhne). Međutim, ono što
je posebno važno za našu temu je presuda tadašnjeg kralja Irske, koji je donio sljedeću
presudu: „Kako svakoj kravi pripada njeno tele, tako i svakoj knjizi pripada njena kopija“
("To every cow belongs her calf, therefore to every book belongs its copy“), čime je zapravo
zaštitio autorska prava Saint Finniana.
Iako ovaj spomenuti slučaj ima uporište u istoriji, druga činjenica je da sama tehnologija
prepisivanja knjiga, koja se koristila sve do pronalaska štamparske mašine, nije dozvoljavala
značajniji obim kopiranja i stoga zaštita autorskih prava nije imala veći značaj (tako se
percipiralo). Naime, pojavom štamparstva pojavila se mogućnost masovne reprodukcije
štampanih autorskih djela, drugim riječima, stekli su se uslovi za materijalizaciju
intelektualne proizvodnje, u smislu da je u određenom periodu nastala prava poplava
štampanih knjiga, novina i časopisa.
Prvi zakon o zaštiti autorskog prava usvojen je u Engleskoj 1710. Godine, pod imenom
„
Statute of Anne
“ , i on utvrđuje da autori imaju pravo na naknadu od svojih djela. Ipak, tek
poslije francuske revolucije, auttorsko pravo postaje opšte priznato i javno primjenjivano
pravo koje obuhvata i sudske procese u svrhu zaštite. Kako su se obim i sadržaji ljudkog
stvaralaštva stalno razvijali, stvorila se potreba za stvaranjem međunarodnih zakona i propisa
koji će štititi autora i njegovo djelo ne samo u njegovoj državi nego i van njenih
granica. Iz tih razloga došlo je do održavanja međunarodnih konvencija
posvećenih autorskim pravima.
Dvije najpoznatije konvencije, koje i predstavljaju fundament današnjih odnosa i tretmana
autorskih prava, su Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih djela iz 1886.
godine i Univerzalna konvencija o autorskom pravi iz 1952. Godine (Ženeva). Dok Bernska
konvencija ne predviđa ispunjenje ma kakvih formalnosti da bi se autorska prava priznala i
zaštitila, a autorska prava ona štiti za života autora i 50 godina poslije njegove smrti,
Univerzalna konvencija traži ispunjenje nekih formalnosti radi zaštite autorskih prava.
„Antiquities": Wallace, Patrick F., O'Floinn, Raghnall eds. Treasures of the National Museum of Ireland: Irish
Antiquities, 2002, Gill & Macmillan, Dublin

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti