Univerzitet u Bihaću

Pedagoški fakultet

Odsjek za Bosanski jezik i književnost

Bajke

(seminarski rad)

Profesor: dr.sc. Rizo Džafić, prof.                                                   Student:  Mirela Ikanović

Bihać, 14. 12. 2013.

2

SADRŽAJ:

1.

Uvod................................................................................................................................3

2.

Nastanak pojma „Bajka“.................................................................................................4

      2.1. Mišljenja o vremenu nastanka bajke........................................................................4

3.

Teorije o nastanku i širenju bajke...................................................................................5

4.

Karakteristike bajke........................................................................................................5

5.

Podjela bajke...................................................................................................................6

5.1. Narodna bajka.......................................................................................................... 6

5.1.1. Bošnjačka narodna bajka...................................................................................... 7

5.2. Umjetnička bajka.....................................................................................................8

5.2.1. Bajke Šarl Peroa....................................................................................................9

5.2.2. Bajke braće Grimm............................................................................................... 9

5.2.3. Bajke Hans Kristijana Andersena.........................................................................9

5.2.4. Bajke Aleksandra Sergejeviča Puškina...............................................................10

6. Zaključak.......................................................................................................................11

7.   Literatura.......................................................................................................................13

background image

4

2. Nastanak pojma „Bajka“

Riječ   bajka   je   nastala   od   glagola  

bajati

  a   to   „prvobitno   znači   čarati,   vračati, 

govorenjem posebnih riječi i obavljanjem posebnih radnji tjerati od koga ili navlačiti na koga 

bolest ili kakvo zlo“ (Anić 2003: 51)

1

 

To   su   narodne   predaje,   narodni   običaji   i   kazivanja,   koja   se   bave   nepostojećim   i 

izmišljenim radnjama, likovima kao što su vile i vilenjaci, čarobnjaci, patuljci, vještice i sl. 

Bajke su nastale u davna vremena i isprva nisu bile namijenjene djeci nego svima koji su 

htjeli slušati priče u vremenima bez televizije, računala i ostalih tehnoloških čuda ljudi su se 

zabavljali pripovijedanjem i slušanjem priča i pjesama.

Savremena istraživanja bajki otkrila su nam da su bajke prije pričali odrasli za odrasle. 

Slušatelji su tada živjeli s istom spontanošću i žarom u svijetu slika, kao što danas čine djeca. 

Bajke pripovijedaju o rađanju i smrti, ljubavi i patnji, o hrabrosti i beznađu,o svemu što se 

smatralo   važnim   u   životu   naroda   i   pojedinca.     One   su   se   rodile   davno   prije   knjiga   i 

zapisivanja, tek mnogo kasnije pojavilo se sistematsko skupljanje i bajke su tad postale dio 

književnosti. 

2.1.

 Mišljenja o vremenu nastanka bajke

Jedni smatraju da je najstarija sačuvana bajka ”Bajka o brodolomniku” iz Egipta nastala 

prije četiri hiljade godina; drugi da bajki ima u djelu ”Gesta Romanorum” (Junačka djela 

Rimljana)iz 1300 g); neki razvijaju teoriju da prve bajke susrećemo u zborniku ”Bajke iz 

1001 noći”; dok sljedeći smatraju da prve bajke nalazimo kod Šarla Peroa u zbirci: ”Bajke 

moje majke guske” iz 1697. godine. 

Kao usmeni narodno – prozni izraz, bajka je osvojila najširi krug naroda i prodrla u svaku 

sredinu u kojoj ljudi žive. Ima različite sadržaje i motive, a obim pripovijedanja je tematski 

složen. Sintagma narodna govori gdje je nastala, ko je njeguje i prenosi. Kod nekih naroda se 

zove bajka, mada se narodna pripovijetka i bajka u nekim segmentima razlikuju.

1

  Od čudesnoga do fantastičnoga: dimenzije svjetova Ivane Brlić-Mažuranić i Nade Iveljić, str.52

(http://www.librietliberi.org/wp/wp-content/uploads/2013/12/Libri_et_Liberi_2_1-
04_STUDIJA_Giacometti.pdf)

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti