Analiza bajki: pojam, karakteristike i podela
Univerzitet u Bihaću
Pedagoški fakultet
Odsjek za Bosanski jezik i književnost
Bajke
(seminarski rad)
Profesor: dr.sc. Rizo Džafić, prof. Student: Mirela Ikanović
Bihać, 14. 12. 2013.
2
SADRŽAJ:
1.
2.
3.
4.
5.
7. Literatura.......................................................................................................................13

4
2. Nastanak pojma „Bajka“
Riječ bajka je nastala od glagola
bajati
a to „prvobitno znači čarati, vračati,
govorenjem posebnih riječi i obavljanjem posebnih radnji tjerati od koga ili navlačiti na koga
bolest ili kakvo zlo“ (Anić 2003: 51)
To su narodne predaje, narodni običaji i kazivanja, koja se bave nepostojećim i
izmišljenim radnjama, likovima kao što su vile i vilenjaci, čarobnjaci, patuljci, vještice i sl.
Bajke su nastale u davna vremena i isprva nisu bile namijenjene djeci nego svima koji su
htjeli slušati priče u vremenima bez televizije, računala i ostalih tehnoloških čuda ljudi su se
zabavljali pripovijedanjem i slušanjem priča i pjesama.
Savremena istraživanja bajki otkrila su nam da su bajke prije pričali odrasli za odrasle.
Slušatelji su tada živjeli s istom spontanošću i žarom u svijetu slika, kao što danas čine djeca.
Bajke pripovijedaju o rađanju i smrti, ljubavi i patnji, o hrabrosti i beznađu,o svemu što se
smatralo važnim u životu naroda i pojedinca. One su se rodile davno prije knjiga i
zapisivanja, tek mnogo kasnije pojavilo se sistematsko skupljanje i bajke su tad postale dio
književnosti.
2.1.
Mišljenja o vremenu nastanka bajke
Jedni smatraju da je najstarija sačuvana bajka ”Bajka o brodolomniku” iz Egipta nastala
prije četiri hiljade godina; drugi da bajki ima u djelu ”Gesta Romanorum” (Junačka djela
Rimljana)iz 1300 g); neki razvijaju teoriju da prve bajke susrećemo u zborniku ”Bajke iz
1001 noći”; dok sljedeći smatraju da prve bajke nalazimo kod Šarla Peroa u zbirci: ”Bajke
moje majke guske” iz 1697. godine.
Kao usmeni narodno – prozni izraz, bajka je osvojila najširi krug naroda i prodrla u svaku
sredinu u kojoj ljudi žive. Ima različite sadržaje i motive, a obim pripovijedanja je tematski
složen. Sintagma narodna govori gdje je nastala, ko je njeguje i prenosi. Kod nekih naroda se
zove bajka, mada se narodna pripovijetka i bajka u nekim segmentima razlikuju.
Od čudesnoga do fantastičnoga: dimenzije svjetova Ivane Brlić-Mažuranić i Nade Iveljić, str.52
(http://www.librietliberi.org/wp/wp-content/uploads/2013/12/Libri_et_Liberi_2_1-
04_STUDIJA_Giacometti.pdf)
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti