Banja Kulaši u funkciji razvoja zdravstvenog turizma
FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO
ZAVRŠNI RAD
STUDENT:
MENTOR:
Banja Luka
FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO
ZAVRŠNI RAD
BANJA KULAŠI U FUNKCIJI RAZVOJA
ZDRAVSTVENOG TURIZMA
STUDENT:
MENTOR:
Banja Luka

BANJA KULAŠI U FUNKCIJI RAZVOJA ZDRAVSTVENOG TURIZMA
ZAVRŠNI RAD
1 UVOD
Zdravlje je jedan od motiva koji podstiču turizam i, iz godine u godinu, postaju važan
odlučujući faktor kod odabira turističkog putovanja. Tu činjenicu jasno koristi većina banja u
Evropi, koje svoje tržišne aktivnosti usmjeravaju u promociju modernog zdravstvenog odmora
pod različitim nazivima, a u kojima podudaraju prelaze iz pasivnog liječenja u aktivan trening za
tijelo, dušu i duhovnost. Zdravstveni turizam predstavlja jedan od najuspješnijih segmenata
turističke ponude na našim prostorima. Izvanredne prirodne ljepote u službi liječenja
predstavljaju za banje važnu prednost na osnovu koje se razvija specifična kvalitetna, šarolika i
tržišno zanimljiva ponuda turističkih proizvoda, sa kojim je konkurentna i na širem evropskom
pa i svjetskom tržištu.
Banjski turizam je vid turizma koji na našim prostorima ima dugu tradiciju. Banje i
klimatska mjesta u Srbiji i Bosni i Hercegovini bila su poznata još u vrijeme Rimljana, koji su
otkrili ljekovitost voda i klime ovih prostora. Banje su rijetka i nezamjenljiva nacionalna
bogatstva, dragocjeni prirodni, ali i rekreativno-turistički potencijal, sa komparativnim
prednostima evropskog značaja.
U ovom radu u početku će biti riječi u zdravstvenom turizmu, njegovom definisanju i
značaju, te istorijskom razvoju, te će nakon toga poseban naglasak biti na banji Kulaši i njenoj
funkciji u razvoju zdravstvenog turizma. Radi se o banji koja ima dugu tradiciju i širok asortiman
usluga namijenjenih za liječenje raznih bolesti i povreda i koja se iz godine u godinu sve više
razvija i proširuje spektar svojih usluga.
5

BANJA KULAŠI U FUNKCIJI RAZVOJA ZDRAVSTVENOG TURIZMA
ZAVRŠNI RAD
okruženja) i ustaljenog načina života, rutine i dinamike mogu da zadovolje samo povremenom
promjenom svakodnevnog okruženja i načina života.
Zdravstveni turizam u savremenom procesu transformacije turističke ponude doživljava
transformaciju od čisto lečilišnog ka zdravstvenom turizmu. To podrazumeva proširenje ponude,
obogaćenje sadržaja boravka posetilaca i stvaranja čitavog niza različitih programa za različite
potrebe turista. Na našim prostorima, ova transformacija podrazumeva prerastanje banja od
lečilišnih objekata u savremeno uređene i programima obogaćene centre koji nude programe
prevencije, rehabilitacije, wellness-a i drugih sportsko-rekreativnih programa koji će privući ne
samo pacijenta kome država finansira produženo lečenje i rehabilitaciju, nego i zdravog gosta
koji je svestan da je neophodno da za sopstveno zdravlje i kondiciju sam finansira svoj odmor i
boravak u banjskim i klimatskim mestima.
U banjama se nudi uravnotežena prehrana, isključenost od buke i zagađenja zraka,
rekreacija, društveni i programi i slično. Zdravstveni motiv je evolucijski gledano bio jedan od
prvih motiva privremene promjene domicilnog okruženja. Zdravstveni turizam je skup svih
odnosa fenomena koji rezultiraju iz promene lokacije i boravka u cilju promovisanja,
stabilizovanja i eventualno vraćanja fizičkog, mentalnog i socijalnog dobrostanja kroz korišćenje
zdravstvenih usluga podrazumijevajući pri tom da ljudi koji to čine nemaju permanentan boravak
na istoj lokaciji.
Ključno, dakle, polazište svih spoznaja o ovoj temi je zaključak o najužoj, kauzalnoj
povezanosti zdravlja i turizma što ju je sažeto izrazio D. Alfier tvrdeći da je "zdravlje zapravo
jedan od najstarijih, trajnih i najjačih motiva turističkog pokreta te da turizam u svim svojim
oblicima više-manje uvijek vrši i zdravstvenu funkciju".
Vidi:
Mićić, M. M.:
Turizam i prostor
, Univerzitet Signidunum, Beograd, 2008.
Vidi: Đurović, N.:
Zdravstveni turizam kao faktor razvoja Vrnjačke banje - master rad
, Univerzitet Singidunum,
Beograd, 2011, str. 7.
Vidi: Ahmetović, T.:
Turizam u zaštićenoj prirodi - marketing koncepcija
, Novi Sad, 1995.
Vidi: Alfier, D.:
Uloga turizma u resocijalizaciji i desocijalizaciji suvremenog čovjeka
, IT, Zagreb, 1994, str. 209.
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti