Bankarski poslovi
Bankovni poslovi (engl. bank business, njem. Bankgeschäfte) predstavljaju
sveukupnost poslova koje su banke ovlaštene obavljati u okviru svoje djelatnosti. Bankarski
poslovi su oni poslovi koje obavljaju banke. Bankarsko poslovanje je gospodarska djelatnost
čiji je osnovni predmet poslovanja promet novca. Bankarski poslovi se zaključuju
između bankarskih organizacija u svezi prometom novca i usluga novcem. Bankarsko
poslovanje obavljaju banke ili druge financijske organizacije- subjekti bankarskog
poslovanja. Postoje poslovne banke i centralne, odnosno kod nas je Centralna Banka BiH.
Banke se osnivaju kao dionička društva – više vlasnika najmanje dva osnivača banke, koji
međusobno sklapaju ugovor o osnivanju, ugovorom definiraj osnavački kapital- ulog, i druga
pitanja vezana za poslovanje i rad banke, zatim se vrši upis u gospodarski registar, i podnose
zahtjev za rad kod nadležne organizacije kod nas u FBiH je to Agencija za bankarstvo
Federacije BiH, i u Republici Sprskoj Agencija za bankarstvo Republike Srpske.
Bankarski poslovi najčešće se dijele na:
• pasivne bankarske poslove,
• aktivne bankarske poslove,
• neutralne bankarske poslove,
• vlastite bankovne poslove.
Pasivni bankovni poslovi (engl. deposit business, njem. Passivgeschäfte) su po kriteriju
funkcionalnosti poslovi mobilizacije i koncentracije sredstava kojima banka privlači sredstva
u kreditni sistem, a s obzirom na to da ih pribavlja od drugih imalaca, sa stanovišta bilance oni
predstavljaju dug banke i nalaze se u njenoj pasivi. U ovim poslovima banke se javljaju kao
dužnici.
Za bankovno poslovanje ovi su poslovi bitni, jer preko njih ona prikuplja sredstava za svoj
rad, a strukturirani su na kratkoročne poslove kojima se prikupljaju novčana sredstva
za odobravanje kratkoročnih kredita svojim komitentima i za obavljanje ostalih vlastitih i
drugih aktivnih poslova, i na dugoročne poslove kojima ona prikuplja sredstva za kreditiranje
razvoja industrije i prometa odnosno financiranje investicija.
Depozitni izvori predstavljaju osnovnu metodu napajanja financijskog potencijala i
zadovoljavajućeg stupnja stabilnosti banke. Najvažniji kratkoročni pasivni poslovi jesu
depozitni poslovi kojima banka prikuplja depozite po viđenju poduzeća, stanovništva i države,
jer oni preko multiplikacijskih procesa formiranja depozita i kredita oblikuju dodatne izvore
sredstava. Osim depozita po viđenju (čekovni ili žiro depoziti) koji svakodnevno pritječu u
banku radi obavljanja tekućih plaćanja, izuzetno su značajni i depoziti na štednju
(ulozi na štednju stanovništva) kao sve važniji izvor bankovnih potencijala.
Posebno mjesto u kategoriji pasivnih poslova zauzima zaduživanje kod drugih banaka
kao grupa specifičnih poslova. Riječ je o međubankovnom zaduživanju putem:
reeskonta i relombarda, ali i post kredita i ostalih kredita koje banke međusobno
odobravaju najčešće preko tekućih računa. I konačno, u istu takvu grupu ulazi izdavanje
kratkoročnih vrijednosnih papira: blagajničkih zapisa i certifikata o depozitu, kojima
banka pribavlja kratkoročna sredstva za poslovanje i likvidnost. U dugoročne pasivne
poslove banke spadaju poslovi formiranja dugoročnog potencijala. Najsigurnija i
najstabilnija bankovna sredstva jesu ona koja su prikupljena emisijom dugoročnih
vrijednosnih papira.( Za banku te poslove obavljaju dileri i brokeri)
Aktivni bankovni poslovi (engl. loan business, njem. Aktivgeschäfte) po kriteriju
funkcionalnosti kreditni poslovi banaka, koji se sa stanovišta njene bilance javljaju kao
plasmani u njenoj aktivi. U tim poslovima banka je vjerovnik, a korisnik kredita dužnik od
kojeg ona naplaćuje kamate, i time ostvaruje prihod-dobit.
Multikreditna struktura banaka bazira se na sistematizaciji kreditnih oblika prema sljedećim
kriterijima: ročnoj strukturi kredita; osiguranju kredita; metodi otplate kredita; namjeni
kredita; izvorima kreditnih resursa; i ostalim oblicima. Ročna struktura ili dospjelost otplate
obuhvaća tri tradicionalna oblika kreditiranja: kratkoročne, srednjoročne i dugoročne kredita.
