Bankarski sistem Srbije i Italije
SADRŽAJ
1.1. Predmet i polazišta istraživanja.......................................................................................3
1.2. Značaj i aktuelnost istraživanja....................................................................................... 3
1.3. Ciljevi istraživanja...........................................................................................................3
1.4. Hipoteze istraživanja....................................................................................................... 4
1.5. Metode istraživanja..........................................................................................................4
1.6. Struktura rada.................................................................................................................. 5
2.1.Osnovni principi poslovanja banaka.................................................................................6
2.2.Nastanak i razvoj bankarskog sistema u Srbiji.................................................................7

1.1. Predmet i polazišta istraživanja
Predmet ovog rada, kako i sam naziv kaže, jeste bankarski sistem Republike Srbije sa
osvrtom na njen stepen konkurentnosti, ali i uporedni prikaz, u nekim segmentima, Narodne
banke Srbije sa Centralnom bankom Italije. Bankarski sistem je obuhvaćen u celini, koliko je to
moguće, pri čemu se polazi od osnovnih bankarskih postulata kao što su začeci nauke o
bankarstvu, sam razvoj poslova, preko načina merenja i procene uspešnosti poslovanja banke.
Rad pruža mogućnost za širi uvid u dešavanja na domaćem bankarskom tržištu. Prikazani su i
obrazloženi najzna čajniji makroekonomski pokazatelji Republike Srbije.
Kao što je i napomenuto, pored Narodne banke Srbije u istraživačkom delu biće
prikazan komparativni prikaz Narodne banke Srbije i Centralne banke Italije.
1.2. Značaj i aktuelnost istraživanja
Celokupni bankarski sektor se značajno menjao tokom poslednjih godina kako bi se
prilagodio i bio podrška novim procesima, dajući značajan doprinos celokupnoj ekonomiji.
Prema već navedenim činjenicama, može se i pretpostaviti značaj i aktuelnost ovog
istraživanja. Kako je i pomenuto, ukoliko se osvrnemo na poslednjih deset godina razvoja
bankarskog sistema u Srbiji, a i šire i obratimo pažnju na blisku prošlost, poslednjih 4 - 5
godina, vide ćemo da je karakteriše nestabilnost u svetskoj, a samim tim i domaćoj ekonomiji.
Ovoj temi, najviše doprinosi već postojeća mnogobrojna literature, stručni časopisi, studije i
publikacije. Takođe, sve više i mediji, kao i Internet kroz zanimljive i aktuelne članke,
doprinose aktuelnosti istraživanja.
1.3. Ciljevi istraživanja
Naučni cilj se sastoji od detaljnog opisa osnova celokupnog bankarskog poslovanja, s
jedne strane, dok sa druge strane daje mogućnost za širi uvid u dešavanja u prethodnom
periodu, kao i u trenutno stanje bankarskog sistema Republike Srbije. Sve ovo predstavlja
logičnu celinu koja je sastavljena od više delova koji s u međusobno povezani, ali i zavisni jedni
od drugih.
Društveni cilj predstavlja dublje i podobnije istraživanje, kao i karakteristike i
osobenosti, najpre analize bankarskog sistema Republike Srbije na kome je i težište celokupnog
rada, a potom i osvrt na Narodnu baku Srbiej i Centralnu banku Italije.
1.4. Hipoteze istraživanja
„Hipoteze su samo misaono objašnjenje objektivne st varnosti koje još nije
provereno činjenicama te iste stvarnosti.“
Generalna hipoteza ovog rada je: “Likvidacija najvećih domaćih banaka i ulazak stranih
banaka, preuzimanje domaćih banaka i brz rast svih pokazatelja, kao i usporavanje i na kraju
najava krize najednostavnije opisuju stanje bankarstva Repubike Srbije Italije u protekloj
deceniji.”
Generalna hipoteza se dalje razlaže na sledeće posebne hipoteze:
U bankarskom sistemu Srbije sve veći rizici ogledaju se u gubicima banaka, u sve
većem stepenu nenaplativih kredita, u zabrinjavajućem pogoršanom stanju u privredi i
javnim i poslovnim finansijama, smanjenom deviznom prilivu zemlje i visokom
fiskalnom deficitu.
Razmatrajući ekonomsku situaciju u Srbiji, možemo konstatovat da je naša zemlja mala
male, visoko otvorene ekonomije i u velikoj meri zavisna od dešavanja na globalnom nivou, te
da deli iste probleme i istu ekonomsku sudbinu sa drugim zemljama u regionu.
Konkurentnost je danas postala dominantna ekonomska tema čemu je pored
tradicionalne želje da se bude bolji od drugih, doprinela i svetska ekonomska kriza kroz koju
prolaze sve privrede. Najznačajnija preporuka za unapređenje konkurentnosi Srbije vezana je
za poboljšanje faktorskih uslova, što se pre svega odnosi na infrastrukturu i institucije.
1.5. Metode istraživanja
„Metodologija je nauka o metodama, deo logike koji se bavi proučavanjem saznajnih
metoda.“
Metodologija, kao nauka o metodama, kao deo logike koji se bavi proučavanjem
Miljević, I. M. (2007),
Metodologija naučnog rada
, Filozofski fakultet - Univerzitet u Istočnom Sarajevu,
Pale, str., 23
Miljević, I. M. (2007),
Metodologija naučnog rada
, Filozofski fakultet - Univerzitet u Istočnom Sarajevu,
Pale, str., 12

Treće poglavlje
odnosiće se na tržište finansijskog lizinga kao relativno nov način
finansiranja, principima poslovanja lizing kompanija u Srbiji i načinima za unapređenje
razvoja ovog sektora.
Četvrtim poglavljem
biće obuhvaćeno poslovanje berze i brokersko dilerskih društava
kao i njihov dinamičan razvoj u posmatranom periodu.
Peto poglavlje
prikazaće rad, funkciju i značaj Narodne banke Srbije.
Šesto poglavlje
ukazaće na nastanak bankarskog sektora u Italiji kao i na značaj, rad i
funkcije Centralne banke Italije.
Na kraju, u
sedmom poglavlhu
biće prikazana uporedna analiza Narodne banke Srbije i
Centralne banke Italije.
Cilj rada
Cilj ovog master rada je da predstavi bankarski sistem Republike Srbije u posmatranom
periodu - od 2009-2011. godine, ali i da uputi na dešavanja u bankarskom sistemu Republike
Srbije u protekloj deceniji, zatim, ukaže na jkomparativno pređenje Narodne banke Srbije i
Centralne banke Italije
Na kraju rada data su zaključna razmišljanja.
2.BANKARSKI SEKTOR
2.1.Osnovni principi poslovanja banaka
U okviru depozitnih finansijskih institucija pojavljuje se centralna monetarna institucija
– centralna banka i kao najznačajniji predstavnici ove grupe - banke. Do sredstava dolaze
prikupljanjem depozita od stanovništva, javnog sektora, subjekata iz inostranstva.
Prikupljeni depoziti predstavljaju pasivu bilansa stanja, novac njihovih klijenata -
deponenata. Aktivu čine odobreni krediti i ulaganja, najčešće u hartije od vrednosti. Od
velikog značaja je kontrola i supervizija ovih institucija.
Način na koji banke ostvaruju zaradu je razlika u visini cene po kojoj pribavljaju
sredstva i cene po kojoj plasiraju sredstva. U pogledu funkcije prihvatanja depozita i
odobravanja kredita, 80-ih godina XX veka postojala je šala koju su mnogi nazivali zlatnim
bankarskim pravilom - princip 3 - 6 - 3. Ono je glasilo:
Sakupite depozite po 3%
Savić, J., Kvrgić, G. (2013),
Finansijska tržišta i berzanski menadžment
, Visoka škola za poslovnu ekonomiju
i preduzetništvo, Beograd. str.63.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti