VISOKA ŠKOLA „CEPS - CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE“ KISELJAK
Poslovna ekonomija
Menadžment
ZAVRŠNI RAD:
BANKARSKI SISTEM U BOSNI I HERCEGOVINI
U Kiseljaku, 2019. godine
VISOKA ŠKOLA „CEPS - CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE“ KISELJAK
Poslovna ekonomija
Menadžment
ZAVRŠNI RAD:
BANKARSKI SISTEM U BOSNI I HERCEGOVINI
Mentor: Prof. VŠ. Tomislav Stajčić Student:
II
Sažetak
Generalna hipoteza završnog rada pod nazivom: „Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini“ glasi:
„Bankarski sektor predstavlja dominantan segment financijskog sistema Bosne i Hercegovine te
predstavlja njegov najuspješniji dio“.
Predmet ovog završnog rada je pokazati uspješnost i rezultate bankarskog sektora u BiH kojeg
čini Centralna banka BiH i sistem komercijalnih banaka u Federacije BiH i Republike Srpske.
Kao poseban primjer, navedena je Sparkasse banka Sarajevo.
Problem unutar ovog rada je bio pokazati kakav je to poslovni segment u kojem su ostvareni
najveći uspjesi započetog procesa ekonomskih reformi u BiH te ukazati na koji način se on
odrazio na bankarski sektor.
Pored uvodnog dijela i zaključka, unutar ovog rada obrađene su cjeline: uvod u razvoj
bankarstva i banaka, regulatorni okvir poslovanja banaka te regulacija bankarskog sistema u
BiH. Također su obrađeni naslovi: osnimanje banaka i djelokrug, potrebni kapital, sigurnosna
mreža u državi i monitoring poslovanja banaka.
Ključne riječi:
banka, financije, sistem
Uvod
1
Bankarstvo je djelatnost koja se sastoji od hiljade preduzeća širom svijeta koja utiču na dobrobit
svake druge djelatnosti i ekonomije kao cjeline. Bankarstvo je danas u promjenama. Umjesto da
bude nešto stalno i određeno, kontinuirano se mijenja u nešto novo iz svih onih usluga i
aktivnosti koje su banke nudile kroz historiju razvijaju se potpuno nove i dosta prihvaćenije. I
pored svih promjena, još uvijek postoje stvari u bankarstvu koje se, kako se čini nikad ne
mijenjaju.
Stvoren je novi institucionalni i regulatorni okvir, uvedeni međunarodni standardi poslovanja,
ojačana funkcija kontrole, revizije i supervizije, te uspostavljen sistem osiguranja depozita.
Izvršeno je okrupnjavanje značajnim smanjenjem broja poslovnih banaka.
Došlo je i do promjene strukture vlasništva poslovnih banaka. Od nekada dominantno državnog,
bankarski sektor u BiH danas je u pretežnom privatnom vlasništvu, sa visokim učešćem stranog
u strukturi ukupnog kapitala.
Bankarski sektor predstavlja nauspješniji dio domaćeg financijskog sistema. Pred bankama stoji
još prilično posla, posebno u segmentima kreiranja nastupa na tržištu novca i kapitala,
upravljanja kapitalom i rizicima, odnosno usvajanja međunarodnih standarda poslovanja u
kontekstu približavanja Bosne i Hercegovine evropskim integracijama
Bankarski sistem u Federaciji BiH karakteriše nastavak procesa konsolidacije i stabilizacije, te
rast svih relevantnih pokazatelja bankarskog poslovanja.
S druge strane, bankarski sistem Republike Srpske u određenoj mjeri zaostaje za onim u
Federaciji i nalazi se na početku procesa konsolidacije.
I pored činjenice da je bankarski sektor do sada ostvario značajan uspjeh u svom razvoju, proces
njegove reforme, kao i razvoja pratećih financijskih institucija, još uvijek nije do kraja okončan.
Bankarski sektor predstavlja najuspješniji dio domaćeg financijskog sistema. Pred bankama stoji
još prilično posla, posebno u segmentima kreiranja nastupa na tržištu novca i kapitala,
upravljanja kapitalom i rizicima, odnosno usvajanja međunarodnih standarda poslovanja u
kontekstu približavanja BiH evropskim integracijama
2
Pojam “banka” potiče od latinske riječi “banco” i označava klupu, tezgu (u današnjem smislu –
šalter), postavljenu na ulici, trgu, vašaru ili sajmu na kojoj se vršila razmjena različitih oblika i
vrsta novca i vršile novčane transakcije naplate i plaćanja u vezi sa obavljenim trgovinskim
prometom.
Svaka banka ima za cilj maksimalizaciju profita na uloženi kapital vlasnika. Banke stječu profit
uz strogi nadzor društva jer uglavnom radi sa tuđim sredstvima. Postoje ograničenja u poslovanju
u cilju zaštite javnog interesa.
Neke od karakteristika banaka su da: trguje novcem kao specifičnom robom, trguje dugovanjima
i potraživanjima, financijski posreduje, preuzima rizik, ali se i štiti od njega, vrši sekundarnu
emisiju novca.
Grafikon 1: Šematski prikaz sekundarne emsije novca
1
Banka predstavlja specifičan i samostalan privredni i tržišni subjekt, sui generis preduzeće, koje
na bazi, prenijetih ovlaštenja i povjerenja, posreduje u transferisanju tuđih sredstava, prije svega
1
Hadžić, F., Efendić, V. (2006). Bankarstvo, pregled predavanja i vježbi, I dio, str. 42
4
