Bankarsko pravo i hartije od vrijednosti
1.Šta su osnovni finansijski instrumenti na tržištu novca
? Tržište kapitala, Tržište novca, Tržište
derivata, Tržište deviza.
2.Navesti glavne učesnike na tržištu novca
: Centralna banka, Poslovne banke kao osnovni učesnici i
subjekti trgovine novcem, Specijalizovane posredničke finansujske organizacije koja je ovlaštena za
vršenje takvih poslova.
3.Navesti najvažnije elemente finansijskog sistema
: Finansijaska tržišta, Finansijske institucije,
Finansijski instrumenti.
4.Koje su osnovne funkcije novca?
Novac ima tri osnovne funkcije: kao sredstvo razmjene, kao
jedinica za računanje, kao skladište vrijednosti.
5. Šta se reguliše bankarskim pravom i kojim nacionalnim zakonima?
Bankarsko pravo je skup pravnih
normi koje regulišu status i poslovanje banaka i drugih finansijskih organizacija. Nacionalni zakoni: Zakon o
bankama i drugim finansijskim insistucijama, Zakon o obligacionim odnsoima reguliše ugovorne odnose
bankarskog prava,
6. Šta je potrebno za osnivanje banke?
uz zahtjev za izdavanje dozvole za rad osnivači podnose: ugovor o
osnivanju banke potpisan od svih osnivača, nacrt statuta i drugih osnivačkih akata prema odluci
Agencije,podatke o kvalifikacijama i iskustvu članova nadzornog odbora i uprave banke, iznos osnivačkog
i drugih oblika kapitala, spisak osnivača banke,
7. Ko su organi banke i koji organ banke je najveći organ uprave i o čemu odlučuje?
Skupština, Nadzorni
odbor i Uprava. Najveći je SK. Odlučuje o formiranju osnovnog kapitala, emisije novca, povećanje I smanjenje
kapitala, o godišnjem finansijskom izvještaju, raspodjeli dobiti, isplati dividend, pokriću gubitka,
prestankuspajanju I razdvajanju banke,
8. Od koliko najmanje članova se sastoji Nadzorni odbor i ko ga imenuje?
Najmanje predsjednik i četiri
člana, koja imenuje Skupština na period od četiri godine.
9. Ko sačinjava upravu banke?
Direktor, zamjenik direktora, izvršni direktor
10. Od koga se sastoji kreditni odbor i o čemu odlučuje?
Čine ga rukovodioci banke I njenih filijala. Odlučuje
o kreditnoj politici banke, lošim plasmanima, odobravanje kreditnih linija, redovnom pregledu kredita,
produženje kredita, izdavanje garancija …
11. Ko sačinjava komitet za upravljanje aktivnom i pasivom?
Ulaze članovi nadzornog odbora, izvršni
direktori sredstava i likvidnosti, računovodstva i izvršni direktori za strateško planiranje.
12. Koje djelatnosti može obavljati banka?
primanja novčanih depozita, davanje i uzimanje kredita i
finansijsksih lizing, davanje garancija, kupovina i prodaja instrumenata tržišta novca i kapitala za svoj ili
tuđi račun ,usluge domaćeg i međunarodnog platnog prometa , kupovina i prodaja strane valute, izdavanje i
upravljanje sredstvima plaćanja uključujući kreditne kartice putne i bankarske čekove, čuvanje i upravljanje
HOV, kupovina i prodaja HOV, usluge finansijskog menađžmenta,
13. Kada banka ulazi u stečaj i kako se uređuje postupak stečaja?
Banka ulazi u stečaj kada Agencija za
bankarstvo oduzme dozvolu ili kada vlasnici banke donesu odluku o likvidaciji.Postupak se uređuje
posebnim Zakonom i jednim dijalom Zakona o bankama
14. Navesti cilj osnivanja Agencije za bankarstvo i djelatnosti i kome Agencija podnosi izvještaj?
Cilj
osnivanja je
ODRŽAVANJE ZDRAVOG I STABILNOG BANKARSKOG SISTEMA RS, UNAPREĐENJE
NJEGOVOG SISGURNOG , KVALITETNOG I ZAKONITOG POSLOVANJA. Djelatnosti ABRS su: izdaje
dozvole za osnovanje i rad banaka, Nadziranje poslovanja banaka,kontrolu rada banaka ,Ukida dozvole za
rad,Donosi podzakonske akte kojima se reguliše rad banaka,daje saglasnost za izdavanje akcija narednih
emisija,blokiranje računa klijenata, Sastavljanje i obajvljivanje u sl.gl. mjesečno spiska blokiranih računa,
PREDSTAVLJA RS, NA MEĐUNARODNOM KONFERENCIJAMA, SKUPOVIMA I
ORGANIZACIJAMA.Izvještaj podnosi Narodnoj SK
15.Šta obuhvata bankarski sistem RS?
banke, mikrokreditne organizacije, štedno-kreditne
organizacije i druge fin.organizacije čije se osnivanje i poslovanje uređuje posebnim zakonima u
kojima je propisano da Agencija izdaje dozvole ili odobrenja za rad, nadzire poslovanje i vrši druge
poslove u vezi s njima.
16. Koji su kriteriji za članstvo u Agenciji za osiguranju depozita?
Kriteriji za članstvo:
Kapital,Likvidnost,Kvalitet aktive,Upravljanje,Profitabilnost,Računvodstveni standardi, rezerve i tržišni rizik.
17. Koji su osnovni zadaci Centralne banke BiH i iz čega se sastoji?
Osnovni zadaci :Da definiše, usvoji i
kontroliše monetarnu politikum BiH putem izdavanja domaće valute, Da stavlja i povlači iz opticaja domaću
valutu,Da upravlja domaćim deviznim rezervama, Da održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme,Da
izdaje propise za ostvarivanje navedenih aktivnosti,Da provodi monetarnu politiku,Da prima depozite od BiH
i komercijalnih banaka radi ispunjavanja zahtjeva za obaveznim rezervama. Sastoji se od Upravnog vijeća ,
uprave koja se sastoji od guvernera i tri Viceguvernera, i stručnog osoblja.
18. Koje djelatnosti obavljaju mikrokreditne organizacije?
Obavljaju djelatnost mikrokreditiranja ,s ciljem
poboljšanja materijalnog položaja korisnika mikrokredita , povećanja zaposlenosti, pružanja podrške razvoju
prduzetništva i sticanja dobit,
19. Šta je mikrokredit, ko može osnovati MKO i ko vrši nadzor nad MKO?
Mikrokredit
je
kredit odobren u
maksimalnom iznosu od 50.000. KM od strane mikrokreditnih društava ili 10.000 KM od strane
mikrokreditne fondacije. MKO
mogu je osnovati
najmanje tri domaća ili strana fizička lica ili najmanje
jedno domaće ili strano pravno lice, pod uslovima koji su utvrđeni Zakonom o mikrokreditnim
organizacijama. Nadzor nad poslovnjem mikrokreditnih organizacija vrši Agencija, i može oduzeti dozvolu za
rad.
20. Koji je cilj osnivanja i koliki je osnovni kapital Štedno kreditnih organizacija?
Cilj je
PROMOVISANJE ŠTEDNJE MEĐU ČLANOVIMA PUTEM PRIKUPLJANJA NJIHOVIH ŠTEDNIH
ULOGA. OSNOVNI KAPITAL ČINE UPLAĆENI ULOZI ČLANOVA , A MINIMALAN IZNOS
OSNOVNOG KAPITALA JE 60.000 km I UPLAĆUJE SE U CJELOSTI,
21.Koji su aktivni a koji pasivni bankarski poslovi
? Aktivni su: ugovor o kreditu, eskontni poslovi,
lombard.
PASIVNI su:emisioni poslovi, ugovor o žiro računu, ugovor o štednji, ulog na blagajnički zapis
22. Šta je ugovor o kreditu i navesti vrste ugovora o kreditu?
Ugovor o kreditu je bankarski posao kojim
banka daje zajam svom klijentu, a klijent se obavezuje da zajam vrati u ugovorenom roku i na ugovoren način uz
određenu kamatu. VRSTE ugovora su: prema namjeni kredita, načinu davanja kredita, načinu obezbjeđenja
kredita, predmetu kredita i prema sredstvima iz kojih se kredit daje.
23. Navesti i obrazložiti podjelu kredita po namjeni i po načinu davanja?
PO NAMJENI: na privredne (daju
se priv.subjektima radi obavljanja ili unapređenja djelatnosti) i potrošačke (daje se fizičkim licima radi
zadovoljavanja potreba u robi široke potrošnje). PO NAČINU DAVANJA: neposredni kredit ( banka daje kredit
svakom klijentu iz vlastitih sredstava) i posredni (banka daje kredit iz sredstava koja su kod nje deponovana )
24. Navesti i obrazložiti podjelu kredita po načinu obezbjeđivanja?
PERSONALNI kredit ( treće lice
preuzima kredit za plaćanje ) i REALNI ( obezbjeđenje se sastoji u založnom pravu banke na imovinu klijenta)
25. Kako se dijele krediti po sredstvima?
Na INVESTICIONE (daju se iz dugoročnih sredstava banke) i
KRATKOROČNI (daju se iz depozita po viđenju i zajma druge banke)
26. Prema trajanju kredita razlikujemo?
kartkoročne(do 1.g), srednjoročne ( do 5.g), dugoročne ( preko
5.g).
27. Po predmetu kredite razlikujemo?
Novčani ( u gotovom novcu) i robni (davanje robe ili vršenje usluge na
kredit)
28. Šta mora da sadrži ugovor?
označenje ugovornih strana, namjenu i vrijednost ugovora, način puštanja
kredita (vrijeme i tranše), način vraćanja kredita, naknadu za korištenje kredita(kamatu), odredbe o stupanju
na snagu ugovora, nadležnost suda.
29
.
Šta je eskont, a šta reeskont?
Eskont je bankarski posao kod kog banka kupuje HOV pre njene
dospjelosti. Banka isplaćuje klijentu nominalni iznos na koji ona glasi, uz odbitak nedospjelih kamata i
provizije. Reeskont je bankarski posao kod koga banka prodaje drugoj banci eskontovanu HOV, isto prije
njenog dospjeća.
30. Ko obavlja emisiju (izdavanje) novčanica i kovanog novca u BiH?
Centralna banka BiH.
31. Šta ne spada u platni promet, ko su nosioci platnog prometa i koje su vrste platnog prometa?
Nespada:
neposredna plaćanja gotovim novcem, na osnovu nekog pravnog posla.
Nosioci su: banke, preduzeća PTT saobraćaja, dok druge finansijske organizacije osnovane za obavljanje
platnog prometa otvaraju račun kod banke.Vrste su: Unutrašnji platni promet (odvija se između domaćih lica) i
Međuanrodni platni promet (obavlja se između domaćih i stranih lica).
32. Šta predstavlja ugovor o tekućem i ugovor o žiro računu?
Ugovor o tekućem računu je bankarski posao
kojim se banka obavezuje da svom klijentu otvori kod sebe poseban račun na kojem će voditi sva klijentova
primanja i izdavanja novčanih iznosa
Ugovor o žiro računu je bankarski posao gdje na osnovu ugovora pravna lica i preduzetnici otvaraju žiro račun
kod banke ili drugih fin.organizacija i vode sredstva i vrše plaćanja preko tog računa.
33. Šta je akreditiv?
Je bankarski posao koji banka po nalogu klijenta izdaje svoj nalog da se kod iste ili druge
banke trećem licu stavi na raspolaganje određena suma novca za određeno vrijeme
34. Koja su to načela akreditiva?
Načelo autonomije, formalnosti, načelo poslovanja dokumentima,
35. Koji su to neutralni bankarski poslovi i nabrojati ih?
To su: poslovi gdje banka nije ni povjerilac ni
dužnik već uz naknadu pruža određene usluge klijentu
.
Razlikujemo ugovor o depozitu, ugovor o sefu, devizni
poslovi i bankarska garancija
.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti