Bankarstvo
1.
FINANSIJSKE INSTITUCIJE
U savremenim uslovima razvijenost jedne zemlje se meri razvijenošću njenog finansijskog
tržišta.
Na finansijskom tržištu se pojavljuju
finansijske institucije.
One obavljaju funkciju prikupljanja novčanih sredstava i njihovog usmeravanja u finansijske
plasmane. One su u stvari posrednici u transferu sredstava izmedju preduzeća i domaćinstava.
Ovo znači da će vlasnici sredstava koji u tekućem periodu imaju finansijku štednju, tu istu
štednju staviti na raspolaganje finansijskim institucijama. One se uključuju u prenos tih sredstava
tj. investiraju ih.
Finansijske institucije, dakle, moraju da usmeravaju ta sredstva u projekte koji će obezbediti
njihovu povratnost zajedno sa odgovarajucom kamatom. Dakle, finansijske institucije prikupljaju
novčana sredstva u obliku depozita, prodajom polisa osiguranja, emisijom hartija od vrednosti,
udelom u kapitalu. Tako prikupljena sredstva one plasiraju u obliku kredita, kupovinom hartija
od vrednosti na finansijskom tržištu, ulaganjem u nekretnine itd.
Šta može da uradi neko, ako neko ima višak štednje :
Uložiti u banku - štednja u dinarima
- štednja u devizama
Oročiti štednju
Kupiti štedne zapise NBS
Kupiti obveznice stare devizne štednje
Kupiti akcije neke firme
Konačna odluka o ulaganju
se donosi kombiovanjem dve stvari
1.
PRINOSA
koji se očekuje i
2.
RIZIKA
koji je neko spreman da prihvati
Ko hoće da rizikuje manje, ide u nešto sigurnije – štednja u banci, državne HoV... => manji
prinos !
Veći rizik, veći prinos – akcije,“igranje” na berzi
Osnovno pravilo investiranja: NA BERZU SE IDE DA BI SE ZARADILO
Ali na berzi se može i izgubiti!!! Na berzi se smenjuju ciklusi, sve akcije rastu i padaju u
ciklusima.
Ali na berzi nema brze i visoke zarade, pošto su retki periodi kada se može zaraditi mnogo
za kratko vreme. Ako se to i desi, to je rezultat: velikih kriza ili lomova, nekih
korigovanja u zemljama u tranziciji...
Na berzi se zarađuje dugoročno - ne treba razmišljati na period manji od godinu dana.
Smatra se da je najvažnija finansijska institucija
banka
(centralna banka i poslovne banke), dok
su ostale finansijske institucije nebankarske i predstavljaju česte posrednike prenosenja novca i
štednje izmedju subjekata. Njihovo poslovanje je slično bankarskom, mada one ne primaju
depozite i ne mogu da vrše emisiju novca. One samo vrše transakcije već postojećom štednjom.
U razvijenim finansijskim strukturama se izdvajaju tri osnovna tipa finansijskih
institucija:
1.
Kreditne institucije
( komercijalne banke, štedionice i finansijske kompanije )
2.
Institucionalni investitiori
( osiguravajuće kompanije, penzioni fondovi i investicioni
fondovi )
3.
Berzanske firme
( investicione banke, brokerske i dilerske firme, merdžer banke )
Svaka od ovih finansijskih institucija ima neke svoje specifičnosti i neke svoje posebne usluge
koje vrši. Uprkos tome, sve one imaju jednu zajedničku karakteristiku, a to je funkcija
finansijskog
posredovanja
.
Finansijsko posredovanje koje obavljaju finansijske institucije je vrlo korisno i za
komitente i za same institucije, zbog toga što korišćenjem prednosti ekonomije obima i
ekonomije raznovrsnosti dolazi do smanjivanja transakcionih troškova na finansijskom
tržištu. Naime, veći broj transakcija koje obavi jedna institucija će doneti isti profit ali uz
manje troškove za korisnike usluga.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti