Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Odjel za ekonomiju i turizam
„Dr. Mijo Mirković“
Bankovni poslovi hrvatskih banaka
SEMINARSKI RAD
Pula, 2013.
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Odjel za ekonomiju i turizam
„Dr. Mijo Mirković“
Studenti: Marija Penavić, 1997-E
Tena Baličević, 222-E
Iva Vrkić, 2021-F
Dino Grudić, 2045-E
Smjer: Turizam
Bankovni poslovi hrvatskih banaka
SEMINARSKI RAD
Kolegij: Monetarna ekonomija
Nositelji kolegija: dr.sc. Marta Božina Beroš
prof. dr. sc. Lovre Božina
dr. sc. Manuel Benazić
Pula, svibanj, 2013.
1
1. Uvod
Bankarstvo predstavlja poslovanje koje obuhvaća držanje depozita i pozajmljivanje novaca.
To je gospodarska djelatnost koja se bavi posebnim poslovima u vezi s novcem i novčanim
vrijednostima. U današnje vrijeme kredit i kreditiranje su temelji organizacije banaka i
funkcioniranja bankarstva. Bankarski poslovi predstavljaju sve poslove koje su banke
ovlaštene obavljati u okviru svoje djelatnosti. U ovom seminarskom radu ćemo se upoznati sa
podjelom bankarskih poslova i njihovom djelatnošću. Tri temeljne podjele bankarskih poslova
su prema bilančno-analitičkom obilježju, načelu funkcionalnosti bankarskih poslova i prema
načelu ročnosti. Prema bilančno-analitičkom obilježju bankarske poslove dijelimo na aktivne,
pasivne i neutralne. Pasivni poslovi su poslovi kojima banka prikuplja sredstva od svojih
klijenata (npr. prima novac u depozit) te kao njihov dužnik plaća na taj novac pasivnu kamatu.
Aktivni poslovi su poslovi u kojima je banka vjerovnik (npr. daje prikupljeni novac u zajam) i
naplaćuje svojim klijentima aktivnu kamatu. Neutralni poslovi su poslovi koje banka obavlja
za račun klijenta (npr. usluge u platnom prometu, mjenjački poslovi) i za njih ne naplaćuje
proviziju. Podjela bankarskih poslova po načelu funkcionalnosti proizlazi iz kompleksnosti
financijskog i kreditnog potencijala banke. Prema tom načelu bankarski poslovi se dijele na
poslove prikupljanja i koncentracije financijskih oblika, kreditne poslove, posredničke
poslove te vlastite poslove. Podjela poslova banke po ročnosti je bliska sa načelom
likvidnosti.
2
2. Bankovni poslovi
Banka je ustanova ili radna organizacija koja posreduje u novčanom prometu i novčanim
poslovima. Najčešće se bavi uzimanjem i davanjem kredita (zajmova). Bankarstvo je
gospodarska djelatnost koja se bavi posebnim poslovima u vezi s novcem i novčanim
vrijednostima, a tako nazivamo i ekonomsku nauku o bankama i njihovu poslovanju.
Bankovni poslovi predstavljaju sveukupnost poslova koje su banke ovlaštene obavljati u
okviru svoje djelatnosti. U bilanci banke s jedne strane imamo grupiranje kapitala vlasnika i
vjerovnika (pasiva), a s druge strane grupiranje financijskih i realnih ulaganja (aktiva).
Funkcionalna povezanost aktive i pasive bilance banke determinira poslove i funkcije banke.
(Božina, 2008; 237) U bilanci vidimo što konkretno obavlja pojedina banka. Ovisno o
uspješnosti podatak možemo vidjeti u računu dobiti i gubitka. Banka mora plasirati novac
(kreditima) da bi se mogla ostvariti dobit. Preduvjet plasmana je prikupljanje depozita. Cilj
osnivanja banke je DOBIT. Menadžment kreira poslovnu politiku banke. Stanje na tržištu,
ponuda, veličina banke, utječu na poslovnu politiku banke. Pozajmljivanje novca i drugih,
manje likvidnih financijskih oblika je djelatnost banke. Postoje tri temeljna kriterija podjele
bankarskih poslova prema:
1. bilančno-analitičkom obilježju,
2. načelu funkcionalnosti bankarskih poslova,
3. ročnosti, tj. odnosima pozicija u bilanci banke.
2.1.
Podjela prema bilančno-analitičkom obilježju
Podjela bankarskih poslova po bilančno-analitičkom obilježju je vrlo prikladna budući da je
primjenjiva kako za početne faze razvoja bankarstva tako i za najsuvremenije bankarske
poslove. Osnovni kriterij razlikovanja ovih poslova je uloga banke u pojedinom poslu. Tako
se banka može u određenom poslu javljati kao dužnik, kao vjerovnik ili kao čisti posrednik. U
posljednjem slučaju posao se samo evidentira u bančinom računovodstvu bez utjecaja na
bilancu. Po bilančno-analitičkom načelu bankarske poslove dijelimo na:
1. Pasivne,
2. Aktivne,
3. Neutralne.
