Benčmarking kao alat strateškog marketinga
S A D R Ž A J
Svrha strateškog menadžmenta.......................................................................7
Značaj strateškog menadžmenta.....................................................................7
2. KONCEPTI I TEHNIKE ZA STRATEŠKI MENADŽMENT...........................8
3. DEFINICIJA BENCHMARKINGA ( benčmarking)...........................................9
Predmet i koncept benčmarkinga..................................................................12
Prva faza: Određivanje predmeta Benčmarkinga.....................................13
Druga faza: Formiranje benčmarking tima..............................................17
Treća faza: Identifikacija benčmarking partnera......................................18
3.3.4. Četvrta faza: Prikupljanje i analiza benčmarking informacija.....................21
Peta faza: Preduzimanje akcije..................................................................23
Produkovanje benčmarking izveštaja................................................24
Prezentacija rezultata benčmarking korisnicima...............................24
Obaveštavanje o zaključcima, internim i spoljnim partnerima.........25
Benčmarking performanse.........................................................................29
Eksterni konkurentni benčmarking............................................................34
Eksterni funkcionalni benčmarking..............................................................34
Eksterni generički benčmarking....................................................................35
Prednosti i nedostaci benčmarkinga..............................................................36
2

strateškom upravljanju preduzećem koristi brojne tehnike i alate koji mu pomažu u
ostvativanju pomenutih ciljeva.
Među najpoznatijim alatima koji se pimenjuju u strateškom menadžmentu su :
Benchmarking, SWOT analiza, Kriva iskustva, Portfolio kocept, PIMS program,
Metoda scenarija, Analiza jaza ( gapa ), Matrica analiza šansi i opasnosti.
U radu će dalje posebno biti reči od benčmarkingu kao jednom od prvih alata
strateškog menadžmenta i njegovoj primeni. Uvidećemo kakva je njihova primena kroz
pet faraza, kao i koje su prednosti i nedostaci njegove primene.
1. STRATEŠKI MENADŽMENT
Strateški menadzment je nova naučna disciplina,koja se javlja kao potreba usled
povećanja turbulentnosti i kompleksnosti sredine. Pod njime se podrazumeva
kontinuiran proces stalnog prilagodjavanja preduzeća promenljivoj okolini,u kome
okolina vrši stalni uticaj na preduzeće,a samo preduzeće, takodje, vrši odredjen uticaj na
okolinu u kojoj egzistira i kojoj se prilagodjava.
Strategijski menadzment je izazov,jer je to mnogo više od jednostavnog
postavljanja ciljeva i od zahteva zaposlenima da ih dostignu. Misija i ciljevi se
odredjuju u skladu s spoljnim okruzenjem, tj. šansama i pretnjama, i sa unutrašnjim
snagama i slabostima. Ciljevi predstavljaju ono što se želi postići, ali ne prikazuju način
“kako?”. Na ovo pitanje odgovor daje strategija.
Samo poreklo reči “strategija” možemo naći u grčkom jeziku, gde
strategos
označava
vojskovodju
, iz čega se onda izvodi značenje strategije. Strategija predstavlja
4
akcije organizacije kojima ona nastoji da dostigne rezultate u skladu sa misijom i
ciljevima organizacije,kao i spoljnim okruženjem.
Jednom isplanirana i primenjena strategija često zahteva modifikaciju,u skladu
sa promenama u okruzenju ili u samoj organizaciji. Ove promene je teško ili gotovo
nemoguće predvideti.
Počeci strateškog menadzmenta javljaju se još 1950. godine,kada su fondacija
Ford i korporacija Cornegie finansirale školu za biznis.
Strategijski menadzment se razvijao pod uticajem različitih naučnih disciplina
kao što su:
biologija
(teorije evolucije i revolucije),
ekonomija
,
teorije
kontigencije
,koje su takodje omogućile korisne radove za analizu strateškog
menadžmenta.
Strateški menadžment ima posebnu ulogu pri finansijskom upravljanju
poslovanjem preduzeća. Strateški menadžment
je izuzetno važan za poslovanje
preduzetnika, ali i za uspešno funkcioniranje svake druge organizacije, naročito u vreme
krize. Uopšteno govoreći strateški menadžment se može definisati kao umeće vođenja,
ili kao upravljanje razvojem preduzeća. Konkretno, to je proces donošenja odluka i
sprovođenja aktivnosti, kojima se nastoje uskladiti mogućnosti i sposobnosti preduzeća
s prilikama iz okoline i tako ostvariti prednost odnosno bolji rezultat.
Finansijsko upravljanje predstavlja usmeravanje i kontrolisanje finansijskih
učinaka poslovanja radi ostvarenja poslovnih ciljeva, koristeći pri tome sredstva na
pravilan, etičan, ekonomičan, delotvoran i efikasan način.
Ukoliko strateški menadžement nema precizno definisane poslovne ciljeve
odnosno kreiran (finansijski) plan za njihovu realizaciju, to kontrola finansijskih
učinaka poslovanja neće biti izvršena odnosno neće se moći na delotvoran i efikasan
način izvršiti upravljanje (ne)materijalnim resursima preduzeća. Kada su poslovni
ciljevi precizno definisani, a (finansijsk) plan kreiran na strateškom, taktičkom i
operativnom nivou, to znači da je strateški menadžment na efikasan način u mogućnosti
B. Mašić, ( 2009.),
Strageijski menadžment,
Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 5.
Sajt : Poslovni info,”
Strateški menadžment”,
http://www.poslovni
info.eu/sadrzaj/menadzment/strateski-menadzment/
5

1.1.
Svrha strateškog menadžmenta
Svrha strateškog menadžmenta je da omogući organizaciji da uspešno posluje u
dinamičnom okruženju, tj. strateški menadžeri moraju identifikovati i analizirati
nacionalne i globalne uticaje makrookruzenja.
Političko - zakonodavni uticaji su veoma bitni, jer privredni i drugi zakonski propisi
kreiraju ukupni ambijent u kome preduzeće posluje.
Ekonomski uticaji su od velike vaznosti za poslovanje organizacije, kao što je uticaj
porasta ili smanjenja u celini domaćeg proizvoda, i porast ili smanjenje stope inflacije i
vrednost monete.
Tehnološki uticaji uključuju značajna poboljšanja i inovacije koje predstavljaju šanse ili
pretnje za poslovanje. Stopa promene je različita od jedne do druge industrije. Promene
u tehnologiji utiču na poslovanje firme.
Društveni uticaji uključuju tradiciju, društvene trendove i društvena poslovna
očekivanja. Tradicija definiše društvene običaje,koji mogu da traju čak i vekovima.
Ključ za postizanje efektivne konkurentnosti kompanije jeste da se pozicionira tamo gde
može na najbolji način preokrenuti ove uticaje u svoju korist ili se eventualno efektivno
odbraniti.
Konkurentnost raste kada jedna ili više organizacija u jednoj industriji nastoje da
poboljšaju svoju poziciju. Ova zbivanja se manifestuju snižavanjem cena, uvodjenjem
novih proizvoda, modifikacijama i porastom usluga ili garancijama za potrošače.
1.2.
Značaj strateškog menadžmenta
Strateški menadžment spada u domen top menadžmenta pošto zahteva
poznavanje celine preduzeća i odnosa sa okruženjem. Odlučivanje iz ovog domena ima
dugoročne posledice za napredak i uspeh preduzeća – širok prostorni i dug vremenski
horizont, kao i viziju strateških promena.
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti