VISOKO POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENA ŠKOLA 

STRUKOVNIH STUDIJA U PROKUPLJU 

 

 

 

SEMINARSKI RAD 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

          MENTOR                                                                                               STUDENT 

dr Ljubiša Jovanović                                                                                    Miloš Stojanović 

                                                                                                                broj indeksa: zb 419/16 

 

 

 

 

Prokuplje, oktobar, 2016 

VISOKO POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENA ŠKOLA 

STRUKOVNIH STUDIJA U PROKUPLJU 

 

 

 

SEMINARSKI RAD 

BENZEN I NJEGOVI HOMOLOZI 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

          MENTOR                                                                                               STUDENT 

dr Ljubiša Jovanović                                                                                    Miloš Stojanović 

                                                                                                                broj indeksa: zb 419/16 

 

 

Prokuplje, oktobar, 2016 

background image

SADRŽAJ 

1. Benzen……………………………………………………………………………..1 

2. Struktura benzena………………………………………………………………..2 

         2.1.Eksperimentalne činjenice o benzenu……………………………………2 

3.Stabilnost benzena………………………………………………………………...4 

         3.1.Svojstva benzena……………………………………………………..........4 

         3.2.Primena benzena..........................................................................................4 

4.Nomenklatura...........................................................................................................5  

5.Nalaženje i dobijanje...............................................................................................10 

         5.1.Dobijanje derivata benzena........................................................................10 

         5.2.Wurtz-Fittig-ova reakcija...........................................................................10 

         5.3.Metoda sa Grignard-ovim reagensom.......................................................10 

6. Fizičke i Hemijske osobine.....................................................................................11 

         6.1. Fizičke osobine............................................................................................11 

         6.2.Hemijske osobine.........................................................................................11 

         6.3.Elektrofilna aromatična supstitucija..........................................................12 

         6.4.Aktivirajuće grupe.......................................................................................12 

         6.5.Deaktivirajuće grupe...................................................................................12 

7.Ksilen.........................................................................................................................13 

8.Toluen..................................................................................................................... ...14 

9.Zaključak..................................................................................................................16 

10.Literatura................................................................................................................ 17 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.

 

Benzen 

Benzen

 (trivijalni naziv: benzol), molekulske formule C

6

H

6

, je najjednostavnij

aromatični ugljovodonik

Otkrio ga 

je 

Majkl Faradej1825

godine. Osnovno jedinjenje velike grupe organskih aromatičnih jedinjenja 

arena

To je 

bezbojna tečnost karakterističnog mirisa i male viskoznosti, gustina 0,885 g/cm³, tačka topljenja 5,5 °C, tačka 
ključanja 80,2°S. Gori svetlim i jako čađavim plamenom. Otrovan je i kancerogen i u tečnom i u gasovitom stanju. 
Dobija se pri suvoj destilaciji uglja u 

koksarima

na području nekadašnje Jugoslavije u 

Lukavcu

 

Zenici

Znatne 

količine se proizvode i sintetički, katalitičkim krekovanjem alifatičnih i naftenskih ugljovodonika. U svetu je 

1975

godine proizvedeno 8,92 miliona tona. Upotrebljava se u hemijskoj industriji kao rastvara

č, sredstvo za 

ekstrakciju i kao sirovina za druge proizvode.

 

            

 

background image

Želiš da pročitaš svih 21 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti