Berzanski posrednici na Sarajevskoj berzi
Istočno Sarajevo 2016
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE
BANJALUKA
Fakultet za primjenjenu ekonomiju
Seminarski rad
iz predmeta"Berze i berzansko poslovanje":
Berzanski posrednici na Sarajevskoj berzi
Student:
-----
Predavač:
----
2
SADRŽAJ
1. UVOD
2. POJAM I KARAKTERISTIKE BERZE
2.1. Funkcije berzi
2.2. Berzanski poslovi
3. TRŽIŠTE KAPITALA U FEDERACIJI BiH
4. BERZANSKI POSREDNICI
5. ZAKLJUČAK
LITERATURA

4
2. POJAM I KARAKTERISTIKE BERZE
Berza prestavlja institucionalizovano razmjensko mjesto na kojem pojedini
članovi obavljaju robnu razmjenu ili transakcije hartija od vrijednosti, a u cilju
sticanja dobiti, i mjesto gdje se na osnovu njihove ponude i tražnje vrši
vrednovanje hartija od vrijednosti.
Drugim riječima, berza predstavlja prostor na kome se trguje dugoročnim
finansijskim instrumentima. Može biti lokacija gdje su brokeri fizički prisutni i
međusobno sklapaju transakcije, a može biti virtuelni prostor u kojem se
trgovina obavlja putem elektronskog sistema.
Berza ne može trgovati sama sa sobom, nego obezbeđuje uslove da bi drugi
mogli kvalitetno i sigurno trgovati. S obzirom na specifičnost organizacije i načina
poslovanja na berzi, berza kao nerazdvojni dio tržišta i tržišne privrede uopšte,
predstavlja jedan izuzetno važan segment, od čijeg poslovanja i uspješnosti zavisi
i uspješnost drugih tržišta, odnosno tržišne privrede određene zemlje i svjetske
privrede u cjelini. Zbog toga berzu i smatraju najznačajnijom tržišnom
institucijom.
Berza je pravno lice organizovano kao akcionarsko društvo ili društvo sa
ograničenom odgovornošću koje obavlja djelatnost organizovane prodaje
različitih berzanskih materijala. Berza je definisana kao: “organizacija, udruženje,
ili grupa ljudi, koji čine, održavaju ili organizuju mjesto trgovanja ili opremu za
spajanje kupaca i prodavaca hartija od vrijednosti i drugih berzanskih
materijala”.
Ukoliko je trgovanje organizovano tako da se obavlja:
na tačno određenom mjestu,
između ovlašćenih berzanskih trgovaca, u tačno određeno vrijeme i
po strogo definisanim pravilima trgovanja,
takvo tržište se naziva berzom, a trgovina koja se na njoj obavlja-berzanskom
trgovinom. Sva ostala trgovina koja se obavlja van berze se naziva
vanberzanskom trgovinom.
Unković M., Stakić B., Spoljnotrgovinsko I devizno poslovanje, Univerzitet Singidunum, Beograd., 2009., str. 42
Jeremić Z., Finansijska tržišta, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2006., str. 37
5
Danas su berze visoko organizovane institucije, sa specifičnim oblikom
inkorporacije, odnosno one su neprofitne institucije, u vlasništvu države, ili
učesnika u trgovini. One su ustanove sa javnim ovlašćenjima, odnosno mogu
donositi obavezujuća pravila trgovine za učesnike i vršiti kontrolu njih. U tu svrhu,
berze donose posebna pravila.
2.1. Funkcije berzi
Berza je slobodno i otvoreno tržište na kome ne postoji monopol-dominacija
pojedinca ili grupe, jer ona tada ne bila prava berza nego monopol. Berza pruža
sigurnost u poslovanju svim učesnicima, jer na njoj vladaju određena pravila i
propisi kojih se svi učesnici moraju strogo pridržavati, i koja štite učesnike od
lošeg ponašanja drugih učesnika na berzi
. Na berzi svi trgovci posluju pod istim
uslovima i sa istim pravilima. Standardni kvalitet robe omogućavaju da se na
berzi masovno trguje robom koja nije fizički prisutna na berzi, koja tek treba da
bude dovezena, proizvedena ili ubrana iz dolazećih prinosa. Pitanje
standardizacije materijala kojima se trguje na berzi reguliše se berzanskim
pravilima, kao i odgovarajućim zakonskim propisima. Na berzama su istinski
kupci i prodavci anonimni, jer, za njihov račun, trgovinu obavljaju zastupnici-
brokeri i dileri kad su u funkciji brokera.
Berza obezbeđuje kontinuirano trgovanje jer se trguje standardizovanom
robom. Elektronsko trgovanje omogućuje da berze posluju 24 časa. Na berzama
se kontinuiranim transakcijama stalno ispituje vrijednost robe i hartija od
vrijednosti, a time i solventnost njihovih emitenata. Mogućnost da se jeftino i
brzo prodaju robe i kotirane hartije od vrijednosti vlasnicima omogućuje da
slobodna sredstva drže u relativno prinosnim plasmanima, ne ugrožavajući svoju
likvidnost. To utiče na podizanje opšte uposlenosti sredstava u privredi, a time i
efikasnosti njihovog korišćenja.
Na berzama se kontinuiranim transakcijama stalno ispituje vrijednost robe i
hartija od vrijednosti, a time i njihovih emitenata. Krajem svakog radnog dana
množenjem vrijednosti običnih akcija sa njihovim brojem dolazi se do vrijednosti
kotiranih preduzeća. Oni emitenti čije se razvojne mogućnosti povoljno cijene od
strane investicione javnosti postižu veće cijene za svoje hartije od vrijednosti i
Šoškić D., Živković B., Finansijska tržišta i institucije, Ekonomski fakultet Beograd, 2007., str. 124
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti