BERZE

Sam  pojam  berza  vodi  poreklo  od  jedne  flamanske 

porodice  koja  je  u  Brižu  imala  kafanu  u  kojoj  su  se  ljudi 

okupljali i koji su pored usluga jela, pića, obavljali i trgovačke 

poslove. 

Ispred lokala, na ulaznim vratima bile su isklesane 

tri 

kese

  koje  su  predstavljale  simbol  kuće,  a  kako  je  reč  o 

porodici 

Van der Beurse

, stajala je oznaka “de Beurse”.

Taj  pojam  korišćen  je  kasnije  od  strane  mletačkih 

trgovaca i postao je 

sinonim za mesta za njihovo okupljanje. 

Berza je nastala spontano iz samog tržišta. 
-Počeci Njujorške berze vezuju se za 1792. godinu
-1801, osnovana Londonska berza.

“ Berza je prostor na kome se trguje dugoro nim finansijskim instrumentima. 
Berza  predstavlja  organizovano  i  regulisano  sekundarno  tržište  sa  strogo  utvrđenim 

pravilima trgovanja i oštrim kriterijumima za hartije od vrednosti kojima se trguje, kao i za 

učesnike u trgovanju”.

Sa stanovišta predmeta poslovanja sve berze se mogu podeliti na:

 efektne berze (ili tržište kapitala);

 novčane berze (tržište novca);

 devizne berze; 

 robne ili produktne berze.

Prema predmetu trgovanja 
1. robne  (produktne) 

-  trguje  standardizovanim  proizvodima  kao  što  su  metali,  žitarice, 

kafa, nafta i finansijskim derivatima (prvo nastale).

2. finansijske (efektne)
Prema na inu nastanka,

1.Spontane  
2.Zasnovane na zakonu 

 Prema cilju osnivanja, 

1.Profitne i 
2.Neprofitne  (neprofitne  berze  ne  dele  prihod  svojim  lanovima.  Članovi  berze  ostvaruju 

svoje prihode naplatom provizije na osnovu zaključenih poslova. 

background image

Lica koja trguju na berzama

, članovi berze ili 

berzanski posrednici, moraju ispunjavati 

određene – utvrđene uslove u pogledu 

organizacije, imovinskog statusa, obaveza prema 

berzi, itd. 

Ove 

uslove propisuju 

državni organi, berzanska 

komisija, ili sama berza.

Berzanski posrednici 

su brokeri, ako posluju u 

ime i za račun klijenata, ili dileri, ako mogu 

poslovati i u svoje ime i za svoj račun.

Na primer, na Njujorškoj berzi (NYSE), komisioni 

broker izvršava naloge klijenata za utvrđenu 

proviziju.

Berzanski broker 

deluje po nalogu komisionog brokera na parketu berze, 

ukoliko ovaj ima veliki broj naloga za izvršavanje. 

Trejderi

 su dileri koji na parketu rade za svoje ime i za svoj račun, koriste i 

povremene – dnevne razlike u ceni  hartija.  

Specijalisti 

 su  brokeri  koji  izvršavaju ograničene naloge komitenata ili 

komisionih brokera ili dileri, koji trguju hartijama od vrednosti tačno određene 

vrste, igraju i ulogu marker mejkera, odnosno moraju u svakom momentu biti 

spremni da kupe ili prodaju hartiju od vrednosti za koju su specijalizovani.

Da bi se trgovalo određenim finansijskim instrumentom – taj finansijski 

instrument mora biti primljen na berzu. Prijem se naziva 

LISTING.

 

Uslovi za prijem su veoma strogi, tako, na primer, 

da bi trgovao na Njujorškoj berzi, 

emitent mora imati:

prihod pre poreza u predhodnoj godini od najmanje 2,5 miliona dolara, ili za 

predhodne tri godine 6,5 miliona dolara;

neto fiksnu aktivu od najmanje 18 miliona dolara;

najmanje 1,1 milion emitovanih akcija u posedu investitora, dok njihova ukupna 

tržišna vrednost (kapitalizacija – broj akcija pomnožen sa vrednošću akcija) 

mora biti najmanje 18 miliona dolara;

najmanje 2000 akcionara, od kojih svaki mora imati najmanje po 100 akcija, ili 

najmanje 2.200 akcionara sa prosečnim obimom mesečne  trgovine  od  

100.000 akcija.

Želiš da pročitaš svih 18 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti