Berze i berzanska prodaja
BERZE I BERZANSKA PRODAJA
SADRŽAJ:
1. UVOD........................................................................................................................ 4
2. BERZA I BERZANSKO POSLOVANJE.................................................................7
3. ISTORIJAT BERZE...................................................................................................7
4. BERZA POJAM I ZADACI......................................................................................8
5. BERZANSKI POSREDNICI.....................................................................................8
6. ORGANIZACIJA BERZE.......................................................................................10
7. ORGANI BERZE.....................................................................................................11
8. PROSPEKT.............................................................................................................. 12
9. IZGLED BERZE...................................................................................................... 12
10. TRGOVANJE AKCIJAMA I OBVEZNICAMA..................................................13
11. METODI TRGOVANJA NA BERZI....................................................................13
2

Iako berze u promet ne unose svoje hartije od vrednosti, niti same kupuju i prodaju
hartije od vrednosti, one spadaju u finansijske institucije, ali nisu intermedijarne
finansijske institucije.
Uloga berze, izmedju ostalog, je i obezbeđenje uslova i načina utvrđivanja objektivne
cene akcija, što ne znači da cene akcija utvrđuju zaposleni na berzi, već da se na berzi
obezbeđuju ravnopravni uslovi za susretanje ponude i tražnje za određenom akcijom,
po unapred propisanim pravilima i načinima važećim za sve subjekte.
Predmet trgovanja
Predmet trgovanja na berzi mora da bude tipiziran i standardizovan kako bi bio lako
zamenljiv i time trgovina njime jednostavna, brza i efikasna. Ovo omogućava
odsustvo predmeta trgovanja sa mesta na kom se trguje.
Pravila trgovanja
Trgovina se odvija po posebnim pravilima berze, obično potvrđenim od strane
državne vlasti. Na berzi se samo zaključuju poslovi, dok se isporuke i plaćanja
odvijaju van berze.
Pravila trgovanja na berzi izrasla su iz običajnog trgovinskog prava i uobličavala su se
zajedno sa postepenim nastankom berze tokom razvoja tržišta i tržišnih odnosa. Ova
pravila imaju dvostruku funkciju:
da obezbede standardizaciju predmeta trgovine i samih pravila trgovanja, i
da pruže zaštitu učesnicima u trgovanju.
Pravila uređuju način rada berzanskih službi. Ona su kodifikovana u zbornike pod
različitim nazivima.
Vrste berzi
Polazeći od vrste berzanskog materijala, berze se mogu podeliti na robne berze i
finansijske berze.
Na robnim berzama se trguje različitim vrstama roba (žito, krompir, meso,
kafa, nafta, obojeni metali, nemetali, pamuk, šećer, vuna, zlato, kalaj, itd.)
Finansijske berze mogu biti univerzalne i specijalizovane.
4
Univerzalne berze su one berze na kojima se trguje hartijama od vrednosti, najčešće
onima koje predstavljaju finansijske instrumente na tržištu kapitala (vlasničkim i
dugoročnim dužničkim hartijama), ali nije isključeno ni trgovanje kratkoročnim
hartijama, zatim novcem, devizama, finansijskim derivatima (fjučersima i opcijama) i
zlatom.
Na specijalizovanim berzama se trguje samo određenim berzanskim materijalom. One
mogu biti berze efekata – ako se sa njima kupuju i prodaju samo dugoročne hartije od
vrednosti, devizne berze, berze zlata i plemenitih metala, itd.
Značaj berze
Postojanje berze, odnosno berzanske trgovine na nekom tržištu, ukazuje da je to
tržište sugurno i da nije pod uticajem netržišnih rizika u poslovanju. Jačanje
berzanskog poslovanje ukazuje na porast sigurnosti u određenoj privredi.
Funkcija berze
Ključna funkcija berze je da obezbedi kontinuitetno tržište hartija od vrednosti po
cenama koje ne odstupaju bitno od onih po kojima su prethodno prodate.
Kontinuitet tržišta
Kontinuitet tržišta smatra se neophodnim za očuvanje likvidnosti hartija od vrednosti
bez kojih bi se teško mogla privući sredstva investitora koji u njih ulažu. Kontinuitet
tržišta smanjuje kolebanje cena hartija od vrednosti što dalje povećava njihovu
likvidnost, odnosno sposobnost konverzije u gotovinu putem prodaje.
Objavljivanje cene hartija od vrednosti
Berza utvrđuje i publikuje cene hartija od vrednosti. Cene pojedinih hartija od
vrednosti utvrđuju se na bazi efektivne kupovine i prodaje, odnosno ponude i tražnje
konkretne hartije od vrednosti. Objavljujući pregled cena različitih hartija od
vrednosti i zahtevajući da se finansijski izveštaji preduzeća koja ih emituju učine
dostupnim javnosti, berze omogućavaju postojećim i perspektivnim ulagačima da
5

Nukleus berzanske trgovine datira potice iz perioda oko 2000.godina pre nove ere sa
podrucja Mesopotamije,a nalazila se u tzv.Vavilonskom pravu, odnosno preciznije
Hamurabijevom zakoniku.U mesopotamiji su formirane posebne institucije i podignut
poseban objektom koji podsecao na savremene robne berze.Na najnizim spratovima
nalazila su se skladista za poljoprivredne proizvode,a na visim nivoima bankarsko –
kreditne sluzbe. Postoji više različitih objašnjenja o nastanku reči »berza«.Po jednom
mišljenju reč koja označava lokaciju za specifičnu funkciju trgovine, u
srednjevekovnoj Holandiji bila je ime familije Van der Burse, u čijoj je zgradi
obavljana trgovina vrednosnim papirima, što je i najubjedljivije objašnjenje ovog
pojma. Drugo mišljenje polazi od toga ovaj izraz znači kesu za novac, što nastaje od
francuske reči »bourse«. Po jednom mišljenju, prve berze se javljaju sredinom XVI
veka i to u Londonu »Royal Exchage«, osnovana 1566. godine, današnja »Stock
Exchage«, i u Parizu »Bourse de valeurs« osnovane 1563. godine.
BERZA POJAM I ZADACI
Berza je institucija tržišta, vezana za tačno određeno mesto na kome se trguje
standardizovanim tržišnim materijalom (kapital, novac, roba, finansijski derivati) i po
strogo utvrđenim pravilima trgovanja.Na berzi se trguje ziralnim novcem, akcijama,
menicama, cekovima i drugim hartijama od vrednosti, devizama, kapitalom, zlatom i
drugim plemenitim metalima, robom i finansijskim derivatima (fjucers ugovori, svop
ugovori, opcijski uugovori). Uloga berze, između ostalog, je i obezbeđenje uslova i
načina utvrđivanja objektivne cene akcija, što ne znači da cene akcija utvrđuju
zaposleni na berzi, već da se na berzi obezbeđuju ravnopravni uslovi za susretanje
ponude i tražnje za određenom akcijom, po unapred propisanim pravilima i načinima
važećim za sve subjekte.
BERZANSKI POSREDNICI
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti