Berze i berzansko poslovanje
Sadržaj
UVOD........................................................................................................................................ 3
1. POJAM BERZE..................................................................................................................... 4
2
UVOD
Današnji trend, u svetu kao i kod nas, pokazuje da sve više finansijskih institucija obavlja
svoje aktivnosti na različitim tržištima, nudeći široku lepezu finansijskih usluga. Pa ipak neke
razlike između finansijskih institucija su se još uvek zadržale. Kao učesnici na tržištu kapitala
u svim zemljama gde postoji i funkcioniše ovo tržište javljaju se:
Investitori, vlasnici kapitala u ulozi prodavaca,
Preduzetnici, korisnici kapitala u ulozi kupaca,
Posrednici,
Država u ulozi regulatora i kontrolora.
Posrednici , kvantitativno posmatrano ova grupacija učesnika je najmalobrojnija, ali
kvalitativno posmatrano posrednici kao učesnici na tržištu kapitala, zbog velikog
uticaja na obim realizacije ponude i tražnje, zauzimaju najvažnije mesto naspram
ostalih učesnika u tržišnim odnosima.
U zemljama u kojima postoji neadekvatno razvijen posrednički sektor, uprkos značajnom
nivou formirane ponude i tražnje za finansijskim sredstvima, stepen efikasnosti tržišta
kapitala je mali i neadekvatan iskazanoj ponudi i tražnji. Ako bismo kao kriterijum podele
posrednika uzeli njihovu organizaciono-finansijsku strukturu, onda bismo sve posrednike kao
učesnike tržišta kapitala mogli da svrstamo u sledeće 3 gupe:
berze, kao specijalizirane institucije tržišta kapitala
institucionalne investitore – osiguravajuća društva, penzioni fondovi i investiciona
društva
banke i druge bankarske organizacije, kao posrednici između investitora i korisnika
kapitala.
Važno je istaknuti da se pomenuti posrednici kao učesnici na tržištu kapitala mogu javiti u
ulozi investitora, korisnika kapitala, komisionara ili čistog posrednika, ali samo u nekoj od
ovih uloga, što zavisi od stanja i ukupnih odnosa na tržištu kapitala.

4
3. Treći period počinje od polovine 19. veka - kada se, zahvaljujući masovnoj
proizvodnji, veliki broj sirovina i proizvoda prodaje bez njihovog pristupa i to samo
na osnovu standardne oznake kvaliteta.
1.1 Elementi berze
Tri elementa definicije berze:
1. Mesto
2. Predmet
3. Način
Berza se razlikuje po tome čime se trguje i kako se trguje. Predmet trgovine nije prisutan na
mestu trgovanja pa zato mora biti podložan tipizaciji i standardizaciji. Kod novca i hartija od
vrednosti to nije problem, međutim, sa robom je nešto drugačije – standardizaciji su podložne
sirovine i proizvodi prvog stepena obrade. Finalnim proizvodima se ne može trgovati na
berzi. Postupkom standardizacije postiže se da predmet trgovine bude po svim osobinama
istovetan u najmanjim količinama kako i u najvecim. Na berzi se trguje na reč, ova reč je
svojevremeno bila obezbedjena poverenjem i ugledom malobrojnih trgovaca koji su
učestvovali u transakcijama. Razvojem trgovine ovo poverenje se institulizuje i biva
zamenjeno mrežom pravila po kojima se trguje – uzansama. Svako ko želi da trguje na berzi
mora unapred da ih prihvati. Berza je mesto na kome se trguje tipiziranom robom po unapred
utvrdjenim pravilima. Globalna berza sve vise marginalizuje određeno mesto na kome se
odvija trgovina i ona postaje sveobuhvatna putem mrežnog povezivanja. U donošenju uzansa
i standarda vezanih za trgovinu berze su dobrim delom samostalne, isto kao u kontroli
njihove primene i sankcionisanja odstupanja od njih. U tu svrhu pri berzama rade posebni
berzanski sudovi – arbitraže. Sama suština berze ostala je ista, jos od vremena flamanskih
trgovaca zadržala je svoje osnovne kumulativne elemente:
trgovina bez uzorka – na reč,
poverenje i njegova zastita,
Dugalić V., “ Osnove berzanskog poslovanja”, Ekonomski fakultet, Beograd, 2009
5
određeni uslovi trgovanja jednaki za sve učesnike.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti