BERZE I HISTORIJAT BERZI
Naziv berza se vezuje za ime bankara Van der Bursa iz Briţa i grb koji je imao, a bio je u vidu kese
( kesa-lat. Bursa).
U XV vijeku trgovci iz Briţa su se okupljali u lokalu njegove porodice da bi
razmjenjivali novac i imajući u vidu mjesto gdje se sastaju, kao i navedeni grb, počeli da
upotrebljavaju riječ berza kao oznaku za svoje sastanke.
Prema drugoj verziji ime potiče od
francuske riječi “bourse”, koja je označavala mjesto gde su se sastajali trgovci još početkom XV vijeka.
Prve organizovane berze pojavljuju se u XV vijeku.
Smatra se da je prva osnovana u Anversu 1460.
godine. Druga po redu berza osnovana je u Parizu “Bourse de Valeurs” 1563., a treća u Londonu
1566.“Royal Exchange”, današnja “Stock Exchange”
BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE
Definicija i porijeklo riječi Berzu moţemo definisati kao instituciju trţišta na kome se trguje
standardizovanim trţišnim materijalom, na taĉno odredjenom mjestu, u taĉno odredjeno vrijeme i po
utvrĊenim pravilima trgovanja.
Berza je centralizovano trţište zasnovano na nekom od aukcionih
sistema formiranja cijena ili na elektronskom poslovanju.
MeĊunarodne berze su finansijska trţišta
koja uz nesporna informaciono-tehnološka dostignuća ostaju nezamjenljiva mjesta za trgovanje
standardizovanom robom, novcem i hartijama od vrijednosti.
KRATKA HISTORIJA BERZI
Preteča današnjih berzi /stock exchange/ su sajmovi koji su se u srednjem vijeku organizovali u
lučkim gradovima Evrope, prije svega u Italiji.
Prve novčane HoV javljaju se u 15.vijeku.
Razvoj
prakse emitovanja i trgovanja, prije svega mjenicama i obveznicama uslovio je razvoj berzi HoV –
hartija od vrijednosti /vrijednosnih papira
Prve evidentirane berze na evropskom kontinentu su:
Berza HoV u Anversu - Belgija, 1460. Robna berza u Parizu, 1563. Londonska berza, 1566. Njujorška
berza, 1796. god., s tim da 1817. god. prelazi na lokaciju na kojoj se i danas nalazi /Wall street 40./
Prva osnovana berza na Balkanu je Beogradska berza, 1894. god. u zgradi gostione SRPSKE KRUNE.
HISTORIJA BERZI
Brz i efikasan razvoj berze i berzanskog poslovanja ima blagotvoran uticaj na
finansijsko i robno trţište, ukljuĉivši i trţišta koja su u razvoju, kao naše.
Današnje berze su visoko
organizovana tržišta, kako sopstvenom regulativom, tako i regulativom nadležnih državnih organa.
Njihovo dejstvo se ogleda u stabilizatorskoj funkciji i ujednaĉavanju trţišnih tokova, izuzev u velikim
ekonomskim krizama kada i one djeluju destabilizaciono.
HISTORIJA BERZI
Osnovne funkcije berzi su: organizovanje susreta ponude i potraţnje i obezbjeĎivanje fer -
konkurentskih uslova trgovanja kao bi se došlo do konkurentske cijene roba. selektivna funkcija.
Funkcija berze
Osnovna funkcija berzi BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Berzanske robe
Berzanske robe su
standardizovane u pogledu količine i kvaliteta, tako da se sa njima može trgovati i kada nisu prisutne.
To su najčešće: - nafta, gas i derivati; - crni i obojeni metali, uključivši zlato i platinu; - vuna i pamuk; -
kafa, šećer, kakao; - poljoprivredni proizvodi: meso, pšenica, kukuruz, ječam, ovas, soja, stočna
hrana; - drvo i poluproizvodi od drveta; - odredjeni hemijski proizvodi i fosfati, vještačka djubriva,
etilen, propilen, soli, kiseline i slično. - novac, devize, hartije od vrijednosti.
Prave berzanske robe su
pomenuti materijalni proizvodi,usluge iz oblasti pomorskog i avio saobraćaja i dugoročne hartije od
vrijednosti i njihovi derivati. Novcem i devizama obično banke trguju direktno van berze. Berzanski
materijal MASOVNE, STANDARDIZOVANE I ZAMJENLJIVE ROBE /stvari ili HoV/
Pod standardom HoV
misli se na sljedeće:
– POJAM,VRSTE, FUNKCIJA I EFIKASNOST VRIJEDNOSNIH PAPIRA
- HARTIJA OD VRIJEDNOSTI /HOV/ VRIJEDNOSNICE/VRIJEDNOSNI PAPIRI/HOV
Najčešći oblik kapitala jesu dionice i obveznice. • Dionice i obveznice nazivaju se vrijednosni papiri ili
vrijednosnice. (HoV) • Naziv vrijednosni papiri danas je sve više historijski pojam, jer se vrijednosnice
mogu izdavati i kretati u prometu u elektroničkom ili virtualnom obliku – kao virtualni zapis ili trag
kupoprodaje u memoriji raĉunala.
POJAM I VRSTE VRIJEDNOSNIH PAPIRA DIONICE DIONICA NAFTNE TVRTKE U HRVATSKOJ IZ 20-IH
GOD. XX. ST. DIONICE
• Dionice su glavni i najčešći oblik pojave kapitala na tržištu. • Dionica je pismena izjava ili potvrda o
sredstvima trajno uloţenim u temeljni kapital ili glavnicu poduzeća. • Dionicama se stjeĉe i ostvaruje
trajno pravo vlasništva nad poduzećima. • Dionica može glasiti na ime ili na donosioca.
Dionica je
prenosiva - može se po volji vlasnika prenositi na drugu osobu (prodaja, nasljeđivanje i sl.).
Dionica
ima svoju vrijednost, koja je obično ispisana na dionici i koja se naziva nominalna cijena ili nominala.
Vrijednost dionice ili nominalna cijena osnova je za pravo potraživanja prema imovini društva, koje
vlasnik ostvaruje tek nakon likvidacije društva, a ujedno je osnovica za obraĉun dobiti.
Dobit vlasnika dionica naziva se dividenda, a isplaćuje se u godišnjim iznosima koji se obraĉunavaju
kao novĉani ili postotni iznos na vrijednost ili nominalnu cijenu dionica.
Dividenda se isplaćuje iz
dobiti dioničarskog društva (ukoliko je ima).
Dividenda iznosi 2-5% godišnje na nominalnu cijenu
dionica kod dobrih i stabilnih dioniĉarskih društava.
VRSTE DIONICA
Dionica moţe biti obična te prioritetna ili preferencijalna.
Obična dionica
omogućuje svojem vlasniku sudjelovanje u podjeli dobiti dioniĉkog društva i sudjelovanje u
upravljanju društvom.
Prioritetna ili preferencijalna dionica daje vlasniku prednost u isplati
vlasniĉkih potraţivanja kod likvidacije društva, a najĉešće ima odreĊenu i minimalnu dividendu, ali
bez prava upravljanja.
IZDAVANJE ILI EMISIJA DIONICA
Dionice se izdaju ili emitiraju prilikom osnutka dioničkog društva.
Odlukom o osnivanju dioniĉkog društva vlasnici osnivaĉi odrenuju iznos temeljnog kapitala, omjer
podjele na dionicu i vrijednost pojedine dionice ili nominalna cijena dionice.
Emisija dionica i prvi
krug prodaje odvija se na naĉin kako je odreneno u odluci o osnivanju i prema nominalnoj cijeni
dionica – u trenutku osnutka vrijednost i nominalna cijena dionica su jednake.
VRIJEDNOST DIONICA
Nominalna vrijednost dionica ispisana je na dionici i ona se odrenuje
prilikom emisije dionice.
Nakon nekog vremena vrijednost dionica moţe se promijeniti, zavisno od
rezultata poslovanja poduzeća: ukoliko ono posluje sa stalnim profitom, vrijednost dionica raste –
ako poduzeće slabo posluje vrijednost dionica pada.
Nova vrijednost koja se pojavljuje u poslovanju
poduzeća zove se realna vrijednost dionica.
ZAKONSKA REGULATIVA AKTA EMITENATA I RAZLIČITIH FINANSIJSKIH ORGANIZACIJA BERZANSKE
UZANSE
Osnovnu regulatornu funkciju u sistemu HoV ima:
Komisija za HoV - daje saglasnosti za emisiju HoV,
prati i tumači sprovoĎenje relevatnih zakona, daje saglasnost i kontroliše rad brokersko-dilerskih
društava, akcionarskih društava, investicionih fondova, berzi HoV.
U sistemu HoV ima onu ulogu,
koju ima Centralna banka na trţištu novca
Centralni registar HoV vodi evidencije vlasništva nad
duţničkim i vlasničkim HoV Normativna osnova emitovanja i trgovanja HoV Osnovne regulatorne
institucije u sistemu HoV jedne zemlje
Ove institucije su samostalne i resorno nalaze se u
nadleţnosti ministarstva za finansije.
KOMISIJA ZA HoV/VRIJEDNOSNIH PAPIRA CENTRALNI REGISTAR HoV/VRIJEDNOSNIH PAPIRA
Nosioci ponude i traţnje na trţistima HoV
Na strani ponude i na strani traţnje na trţištima HoV
javljaju se: Emitenti HoV ili pravna lica, koja dobijaju saglasnost za emitovanje HoV kako bi kroz
emisiju došli do trajnog kapitala /AD/DD/ ili do zajmovnog kapitala /razliĉiti pravni subjekti, meĊu
njima i drţava, lokalne zajednice/ Investitori kod kojih se razlikuju: vlasnici slobodnog novĉanog
kapitala i vlasnici HoV
OSNOVNA STRUKTURA KUPACA I PRODAVACA HOV/ VRIJEDNOSNIH PAPIRA EMITENTI
HoV/VRIJEDNOSNIH PAPIRA INVESTITORI
: -Vlasnici novčanog kapitala -Vlasnici HoV/Vrijednosnih
papira su prodavci tek emitovanih HoV i subjekti koji imaju obaveze prema vlasnicima HoV.
Emitent
vodi evidenciju izdatih HoV i evidenciju vlasnika tj. svih promjena vlasnika svojih HoV.
Kao emitenti
javljaju se AD, lokalne zajednice, centralna banka, investicione korporacije - korporacija je drugo ime
za AD/DD, banke i drugi subjekti koji za emisiju dobiju saglasnost.
AD idu na emisiju akcija ili
obveznica da bi došli do trajnog ili zajmovnog kapitala prije svega u funkciji poslovanja i razvoja.
Nosioci ponude i traţnje na trţistima HoV/ Vrijednosnih papira
Razliĉite idu na emisiju duţniĉkih
HoV, da bi došle do novĉanog kapitala za finansiranje razliĉitih kupovina /preduzeća, nepokretnosti,
druge HoV/ u okviru kojih ţele da ostvare kapitalnu zaradu.
Na razvijenim trţištima kapitala
evidentno je povećavanje učešća investicionih fondova kao emitenata i kao kupaca i prodavaca
različitih HoV.
Nosioci ponude i traţnje na trţistima HoV/ Vrijednosnih papira
U struĉnoj praksi pod investitorima
misli se na: vlasnike slobodnog novĉanog kapitala i vlasnike razliĉitih HoV/oni su svoj novĉani kapital
za duţe ili kraće vrijeme imobilisali u HoV/
Investitori u HoV mogu da budu: 1. fizička lica, i 2. pravna
lica
Nosioci ponude i traţnje na trţistima HoV- Vrijednosnih papira -Deponovanje novca -Zatvoreni
investicioni fondovi -Naplativa potraţivanja -Redovne akcije -Konvertabilne HoV -Inostane obveznice i
akcije -Terminski ugovori na sirovine -Terminski ugovori na kamate -Terminski ugovori na indeks
akcija -HoV vladinih agencija -Ţivotno osiguranje -Ortakluk sa ograničenim jemstvom -Fond trţišta
novca -HoV sa hipotekarnom garancijom -Otvoreni investicioni fondovi -Ugovorne opcije -Ugovorne
opcije na kamatnu stopu -Ugovorne opcije na indeks akcija -Ugovorne opcije na devizni kurs
-Plemeniti metali -Privilegovane akcije -Kupovina preduzeća -Investicioni trustovi za nekretnine
-Nepokretna imovina -Intelektualna imovina -Alternativne stednje -Jedinicni investicioni trust
-Penzioni fondovi -Zdravstveni fondovi -HoV sa nultim kuponom Pregled osnovnih personalnih
investicija
