Big Mac indeks
Univerzitet u Novom Sadu
Ekonomski fakultet
Seminarski rad
BIG MAC INDEKS
Profesorica Studenti:
Stanislava Sigulinski Jelena Gecin
Jelena Nedeljković
Jelena Zelenović
Novi Sad, april 2011. godine
SADRŽAJ
I
Uvod
II
Tri verzije PPP teorije
III
Funkcionisanje Big Mek Indeksa
IV
Big Mac i Euro zona
V
Varijante i ograničenja
VI
Poređenje
VII
Brojke
VIII
Izveštaj Burgernomics-a
IX
Potcenjenost i precenjenost valuta
X
Greške prilikom računanja vrednosti valute
XI
Vrednost dinara po Big Mac index-u
XII
Zanimljivosti
XIII
Zaključak
XIV
Literatura
Big mac index

Izjednjačavanje vrednosti pariteta kupovne moći valute sa nivoom mora, u skladu je sa idejom da
“voda pronalazi svoj nivo” i da treba da ima tendenciju da vrati svoju vrednost na vrednost pariteta
kupovne moći. BMI je ukorenjen u teoriju pariteta kupovne moći i predstavlja primer produktivnog
međusobnog uticaja fundamentalnih ekonomskih istraživanja, novinarstva i finansijskih tržišta. Iako
Big mek indeks nije savršen, on nudi značajan uvid u funkcionisanje tržišta valuta.
Literatura o teoriji pariteta kupovne moći jeste velika i idalje se razvija. Kao osnova za poređenje
razvoja istraživanja pariteta kupovne moći korise se još četiri relativno široka pojma: inflacija,
nezaposlenost, kamate, devizni kurs i još jedan relativno uzan pojam – strane direktne investicije ili
FDI, uz sve to prikazan je i BMI. Sve to je prikazano na grafiku 1.2 gde se na levoj strani ose nalazi
broj članaka (tekstova) objavljenih za svaku od tema u poslednje tri decenije. Pošto ova osa koristi
logaritamsku skalu, promena u visini stubića od decenije do decenije ukazuje na eksonencijalnu
stopu raasta. Desna strana vertikalne skale pokazuje prosečnu stopu rasta na godišnjem nivou za
svaku temu. Može se videti da su istraživanja PPP porasla u prosečnoj godišnjoj stopi od 32 posto
na godišnjem nivou, odmah iza FDI dok je najviša godišnju stopu rasta imao BMI, od skoro 40
odsto. Iako su PPP i BMI idalje manje od ostale četiri oblasti, suštinski i profesionalno su veoma
važne i jasno pokazuju tendenciju ka brzom rastu.
Neki od značajnijih autora istraživanja i publikacija o ovoj temi su: Froot and Rogoff (1995), Lan
and Ong (2003), MacDonald (2007), Rogoff (1996), Sarno and Taylor (2002), Taylor and Taylor
(2004), Parsley and Wei (2007).

P – promena indeksa cena u zemlji A
P* - promena indeksa cena u zemlji B
Inflacija smanjuje realnu kupovnu moć nacije. Tu konstataciju koristi relativna teorija PPP koja se
odnosi na promene očekivane stope inflacije i promene deviznog kursa posmatranih zemalja. Ako
zemlja ima godišnju stopu inflacije od 10%, valutom te zemlje moćiće da se kupi 10% manje realne
robe na kraju jedne godine. Relativni paritet kupovne moći ispituje relativne promene u nivoima
cena između dve zemlje i tvrdi da će se kurs menjati tako da nadoknadi razliku stpe inflacije.
I kod relativne verzije PPP-a, devizni kurs je dobijen na bazi promena stope inflacije u dvema
zemljama i predstavlja ravnotežni devizni kurs koji privremeno može da bude promenjen u
periodima uspostavljanja nove ravnoteže.
U cilju utvrđivanja i stepena i trajanja devijacija tržišnih kurseva od PPP kurseva, sprovedeni su
brojni testovi na osnovu kojih se može zaključiti da teorija PPP nije prihvatljiva na kratak rok, ali da
je uglavnom prihvatljiva na dugi rok. Faktori koji utiču na formiranje devijacija tržišnih deviznih
kurseva od PPP kurseva su:
-
Trgovinske barijere;
-
Necenovni faktori u spoljnoj trgovini;
-
Produktivnost
-
Netrgovinske robe
-
Međunarodno kretanje kapitala
Kod ovih faktora sve što utiče na povećanje tražnje za domaćom robom u odnosu na stranu, utiče na
apresijaciju domaće valute i obrnuto.
3) Stohastična odstupanja od relativne PPP
Stohastični paritet kupovne moći znači da postoji određeno neutralno područje koje sadrži vrednosti
deviznog kursa i cene koje indentifikuju valutu kao „korektno procenjenu“. Sve vrednosti koje se
nalaze ispod relativne PPP se mogu smatrati odstupanjem od pariteta. Širina tog opsega je ključ za
procenu vrednosti valute, ako je dovoljno širok onda je moguće da sve konfiguracije kursa i cena
budu sadržane u tom području i tada ce se smatra da je vrednost valute korektno procenjena.
III
FUNKCIONISANJE BIG MEK INDEKSA
Iako predstavlja samo jedno dobro (proizvod), McDonald's-ov „Big mek“ hamburger sadrži razne
sastojke kojima se trguje kao što su mlevena junetina, sir, zelena salata, luk, hleb itd. i
nerazmenljive sastojke kao što su radna snaga, zakup, električna energija, kao i ostale sastojke kao
što su jestivo ulje, turšija, seme susama.
Procenjujući funkciju troškova Big meka korišćenjem cena različitih sastojaka došlo se do, slikovito
rečeno, „recepta troškova“ Big meka. Učešće bitnih troškova je sledeće:
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti