1
1. UVOD
U savremenom privrednom životu bilansi se koriste kad god treba izraziti stanje i rezultat
neke privredne aktivnosti. U računovodstvu bilans se koristi kada se iskazuje stanje i rezultat
preduzeća tako što se poslovni događaji, stanja i rezultati preduzeća iskazuju preko novčanih
jedinica opšteg svodnog mjerila.
Zbog primjene različitih formalnih i materijalnih pravila bilansiranja nastaju različite vrste
bilansa koje se razlikuju prema formi i sadržini. Najvažniji kriterijumi prema kojima se
razvrstavaju bilansi su:
a) veza sa knjigovodstvenim računima i
b) pravne norme koje čine osnovu bilansiranja.
Bilans preduzeća je u čvrstoj sistemskoj vezi sa knjigovodstvom tako da nastaje kao
zaključak knjigovodstvenih računa. Polazeći od veze sa knjigovodstvenim računima –
razlikuju se dva načina računa:
1) račun izravnanja (bilans stanja)
2) račun dobitka i gubitka (bilans uspeha)
Bilans stanja i bilans uspjeha su instrumenti sistematizovanja i uopštavanja informacija koje
mjere imovinsko stanje na određeni dan i uspjeh poslovanja u određenom periodu nekog
preduzeća.
Riječ bilans vodi porijeklo od italijanske riječi „
bilancio
“, što znači vaga sa dva tasa. Kao što
tasovi vage stoje u ravnoteži, tako su i aktiva i pasiva, odnosno rashodi i prihodi u bilansu u
stalnoj ravnoteži.
U ovom radu ćemo prvo prikazati i objasniti bilans stanja i njegovu analizu sa teorijskog
aspekta, dok ćemo se u drugom dijelu posvetiti praktičnoj analizi bilansa stanja na primjeru
preduzeća „Plantaže“ AD – Podgorica.
2
2. BILANS STANJA
2.1. Pojam bilansa stanja i bilansne pozicije
Bilans stanja je finansijski izveštaj o stanju imovine, kapitala i obaveza na dan sastavljanja
obračuna. Drugim rečima, bilans stanja predstavlja prikaz stanja sredstava i njihovih izvora
na određeni dan, izražen u novcu. On je dvostrani prikaz sredstava preduzeća sa dva aspekta.
Sredstva po funkciji ili namjeni u procesu reprodukcije obrazuju aktivu, a izvori sredstava
(vlasništvo, pripadnost, porijeklo) obrazuju pasivu. Na lijevoj strani, u aktivi, iskazuju se
konkretna sredstva, sredstva po sastavu i funkciji, a na desnoj strani, u pasivi, iskazuju se
izvori, tj. način pribavljanja ovih sredstava. Glavne kategorije sredstava koje se svrstavaju u
aktivu su: stalna imovina (nematerijalna ulaganja, osnovna sredstva, dugoročni finansijski
plasmani), zalihe, kratkoročna potraživanja i kratkoročni finansijski plasmani. Glavne
grupacije izvora sredstava (pasiva) su: kapital (osnovni kapital, rezerve i neraspoređeni višak
prihoda - dobitak), dugoročna rezervisanja i obaveze (dugoročne i kratkoročne).
BILANS STANJA
SREDSTVA – AKTIVA IZVORI SREDSTAVA – PASIVA_
1. osnovna sredstva 1. sopstveni kapital
2. obrtna sredstva 2. tuđi (pozajmljeni kapital
Bilansne pozicije iskazuju u bilansu izdvojeno vrijednost svake kategorije sredstava i izvora
sredstava. Pošto svako sredstvo ima svoj izvor, osnovna formalna karakteristika bilansa
stanja je bilansna ravnoteža. Ona se ogleda u tome što je vrijednost svih pozicija na lijevoj
strani iskazanih u aktivi jednaka vrijednosti svih pozicija iskazanih na desnoj strani bilansa u
pasivi, odnosno osnovna bilansna jednačina može se prikazati odnosom:
AKTIVA = PASIVI,
odnosno AKTIVA( ukupna sredstva) = sopstveni kapital + pozajmljeni kapital
AKTIVA – pozajmljeni kapital = sopstveni kapital
čime se izražava kvantitativna ravnoteža lijeve i desne strane pozicija u bilansu stanja.
Ako bilans stanja nije u ravnoteži, bilans praktično i ne postoji. Ukoliko finansijski rezultat
nije raspodijeljen, on se iskazuje u bilansu stanja, čime se uspostavlja ravnoteža između
aktive i pasive. Pozitivan finansijski rezultat, koji predstavlja višak aktive nad pasivom,
iskazuje se u pasivi, dok se negativan finansijski rezultat iskazuje u aktivi, jer predstavlja
manjak aktive prema pasivi.
U formalnom smislu bilans može biti prikaz u vidu dvostranog računa, pri čemu se lijevo
prikazuje aktiva a desno pasiva, ili u vidu jednostranog računa, pri čemu se prvo prikazuje
aktiva a ispod nje pasiva kao što će biti prikazano na primjeru bilansa stanja preduzeća
„Plantaže“.
Postoji više usvojenih principa u vezi a unošenjem aktive i pasive u bilans. Koristićemo
princip rastuće likvidnosti (aktiva) i princip opadajuće dospjelosti (pasiva) po kojima se u
aktivu prvo unose stalna sredstva i to: nematerijalna ulaganja, osnovna sredstva – građevinski
objekti, oprema, mašine, transportna sredstva, poslovni inventar, dugoročni finansijski
plasmani, zatim obrtna sredstva – zalihe, kratkoročna potraživanja, plasmani i gotovina. Pri
