VISOKA TEHNOLOŠKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA 

ŠABAC

Predmet: Osnovi računovodstva

BILANS STANJA I USPEHA

-Seminarski rad-

Profesor:

Student:

Dr  Miroslava Petrevska 

Šabac, 2016

background image

2. BILANS STANJA

Bilans   stanja   predstavlja   pregled   sredstava   i   izvora   sredstava   privrednog   subjekta   na 

određeni   dan.   Naziv   bilans   stanja   potiče   od   latinske   reči   –  

bilancio

-   vaga   sa   dva   tasa.   On 

određuje   statističku   sliku   stanja   ekonomskih   resursa.   Njegova   struktura   sredstava   daje   sliku 
materijalnog   stanja,   a   struktura   izvora   sredstava   daje   sliku   finansijskog   stanja   privrednog 
subjekta. U sadržinskom smislu bilans stanja obuhvata celokupnu imovinu preduzeća sa jedne 
strane i sve obaveze kao i trajni kapital sa druge strane.

 

Bilans stanja ima dve perspektive koje se nazivaju  

aktiva i pasiva

. Aktiva je odraz 

aktivne mase. Pasiva je odraz neaktivne mase. Bilans stanja predstavlja vrednost aktive i pasive u 
određenom   trenutku.   Bilans   stanja   se   sastavlja   na   osnovu   stvarnog   stanja   aktive   i   pasive, 
utvrđenog inventarom. To je tabelarni prikaz sredstava i izvora sredstava određenog preduzeća 
na određeni dan. Bilans je dvostruki prikaz jedne iste stvari. Na njegovoj levoj strani, u aktivi, 
iskazana su sredstva prema svom sastavu, prema konkretnim oblicima, razvrstanim prema svojoj 
funkciji u preduzeću (osnovna i obrtna sredstva). Na njegovoj desnoj strani, pasivi, obuhvaćena 
su ista ta sredstva prema načinu pribavljanja, odnosno prema izvorima. Usled toga, leva strana 
(aktiva) i desna strane bilansa (pasiva) moraju uvek biti u bilansnoj ravnoteži. Ona se ogleda u 
tome što  je  vrednost svih  pozicija  na levoj strani iskazanih  u  aktivi jednaka  vrednosti  svih 
pozicija   iskazanih   na   desnoj   strani   bilansa   u   pasivi   i   osnovna   bilansna   jednačina   može   se 
prikazati odnosom   AKTIVA = PASIVA, što izražava kvantitativnu ravnotežu leve i desne 
strane. Ako bilans stanja nije u ravnoteži , on praktično ne postoji.

 Najčešće se bilans definiše kao dvostrani tabelarni pregled kojim se grupisano i sumarno, 

u vrednosnom izrazu prikazuju sva imovina preduzeća i izvori finansiranja te imovine (izvori 
sredstava) u jednom određenom trenutku. Iako u praksi bilans ne mora da ima formu dvostranog 
tabelarnog pregleda, prethodna definicija je za didaktičke i školske svrhe veoma zahvalna. 

Bilans se sastavlja na osnovu inventara. Inventar je detaljan popis sredstava i izvora 

sredstava preduzeća. Inventar je sastavni deo knjigovodstvene evidencije. Nastaje kao rezultat 
popisivanja (inventarisanja) svih sredstava i izvora sredstava preduzeća u određenom trenutku. 
Početni bilans se sastavlja na osnovu početnog inventara.

 

Dakle, i inventar i bilans prikazuju 

sredstva i izvore sredstava preduzeća na određeni dan, s tim što inventar prikazuje sredstva i 
obaveze pojedinačno po količini i vrednosti, dok bilans prikazuje sredstva i izvore sredstava 
samo vrednosno, i to grupisano (zbirno). 

Bilans stanja može se sačiniti u svakom trenutku. Najčešće se bilansi sastavljaju pri 

osnivanju, u toku poslovanja (tekući bilans) i u slučaju likvidacije. Bilans osnivanja se sastavlja 
pri osnivanju privrednog društva. Tekući bilansi ili međubilansi su izraz redovnog godišnjeg 
poslovanja.

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti