Bilans stanja predstavlja izvještaj o finansijskom položaju ili izvještaj o finansijskom stanju
preduzeža. To je slika finansijskog statusa o jednom određenom momentu i sastoji se iz dva
podjednaka dijela, po čemu je i dobio ime.

Bilans stanja predstavlja grupisani, sumarni pregled sredstava i njihovih izvora u vrijednosnim tj,
novčanim pokazateljima.

Bilans je prikaz imovine preduzeća u jednom određenom trenutku, dakle „fiksirati trenutak
neprekidnog radnog procesa“ koji se odvija u preduzeću.

Bilans stanja kao tabelarni prikaz ima dvije strane: lijevu koja se obilježava sa „aktiva“ i desnu
čiji je naziv „pasiva“. U aktivu se unose sva sredstva, a u pasivu izvori sredstava, odnosno
obaveze stvorene po bilo kom osnovu. Aktiva je UVIJEK jednaka pasivi, odnosno, sredstva
uvijek moraju biti jednaka svojim izvorima.

Svako preduzeće ima svoju specifičnu strukturu i veličinu sredstava i izvora sredstava koja je
uslovljena vrstom i obimom poslovnih zadataka, ali i uspješnošću poslovanja.

Bilans stanja se pravi na bazi konkretnog inventarisanja imovine preduzeća. To je trenutna slika
imovinskog stanja preduzeća, odnosno veličine i strukture sredstava i izvora sredstava. Analiza
bilansa stanja jeste analiza sredstava i izvora sredstava. Postoje dvije vrste analiza bilansa stanja:

1) Statička – je analiza samo jednog takvog bilansa, na osnovu koje se dobija slika o stanju,

kvalitativnoj i kvantitativnoj strukturi sredstava i izvora sredstava

2) Dinamička – je analiza više ovakvih bilansa i omogućava da se sagledaju kvalitativne i

kvantitativne promjene do kojih je došlo u nekom vremenskom periodu u jednom
poslovnom sistemu.

Bilans stanja je statičnog karaktera, prikazuje stanje na određeni dan, te je potrebno pratiti
promjene u strukturi sredstava i izvora sredstava kvartalno, mjesečno, pa čak i sedmično da
bismo donosili precizne zaključke.

Bilans stanja je složen i sastoji se iz računa, odnosno salda računa aktive i pasive. Bilansne
pozicije predstavljaju bilansnu vrijednost svake kategorije sredstava i izvora sredstava. S
obzirom da svako sredstvo ima svoj izvor, osnovna karakteristika bilansa stanja je bilansna
ravnoteža, koja se vidi po tome što je vrijednost svih pozicija na lijevoj strani (aktiva) jednaka
vrijednosti pozicija na desnoj strani bilansa (pasiva), odnosno osnovna bilansna jednačina može
se prikazati odnosom:

AKTIVA = OBAVEZE + VLASNIČKI KAPITAL.

http://documents.tips/documents/racunovodstvo-bilans-i-vrste-bilansa.html

Jednakost lijeve i desne strane potiče otuda što se ista stvar, imovina preduzeća, posmatra sa dva
aspekta: sa gledišta sastava sredstava u aktivi i sa gledišta vlasništva kod obaveza i vlasničkog
kapitala.

Aktiva predstavlja ekonomske resurse za koje se očekuje da doprinesu budućim aktivnostima
(prilivima gotovine) ili pomognu smanjenju budućih odliva gotovine.

Obaveze i vlasnički kapital predstavljaju ulaganja u ukupna sredstva ili izvore ukupnih sredstava.
Obaveze su ekonomske obligacije preduzeća prema spoljnim stranama ili zahtjevi od strane
povjerilaca na njihova sredstva. Takve su obaveze prema banci za kredit, prema dobavljačima za
robu (materijal), odnosno usluge kupljene na kredit. Uobičajena evidencija ove vrste duga je
mjenica kojom se preuzima plaćanje duga u precizirano vrijeme. U knjigovodstvu se
upotrebljava termin krediti (obaveze po mjenicama).

Vlasnički kapital predstavlja ostatak (preostali dio) uloga u aktivi poslovne jedinice, posle
odbitka obaveza. Na početku poslovanja vlasnički kapital se mjeri ukupno uloženim iznosom.
Ovi iznosi se ponekad zovu ulog kapitala (uloženi kapital) ili prosto kapital.

Ukoliko finansijski rezultat nije raspodijeljen, on se iskazuje u bilansu stanja, čime se uspostavlja
ravnoteža između aktive i pasive. Pozitivan finansijski rezultat, koji predstavlja višak aktive nad
pasivom iskazuje se u pasivi, dok se negativan finansijski rezultat iskazuje u aktivi, jer
predstavlja manjak aktive prema pasivi. Bilans može biti prikazan u vidu jednostranog računa pri
čemu se prvo prikazuje aktiva, a ispod nje pasiva ili u vidu dvostranog računa pri čemu se lijevo
prikazuje aktiva, a desno pasiva.

Razvijeno preduzeće ulaže zarađeni profit, što ukazuje da se pored vlasničkog kapitala, kao izvor
sredstava pojavljuje i preostali akumulirani profit. Stoga, mnoge računovođe preostalu vrijednost
vlasničkog kapitala često posebno ističu tako što bilansnu jednačinu prikazuju kao:

VLASNIČKI KAPITAL = AKTIVA – OBAVEZE

OBRTNA SREDSTVA + OSNOVNA SREDSTVA = POZAJMLJENI IZVORI +

SOPSTVENI IZVORI

Bez obzira na formu svrstavanja pozicija u bilansu, bilansna jednačina nije nikad poremećena.
Dakle:

AKTIVA = OBAVEZE + VLASNIČKI KAPITAL (A=O+K)

AKTIVA = VLASNIČKI KAPITAL + OBAVEZE (A=K+O)

AKTIVA – OBAVEZE = VLASNIČKI KAPITAL (A-O=K)