Biljni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU
s pravom javnosti
Z A G R E B
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:
ZAŠTITA OKOLIŠA
BILJNI UREĐAJ
ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA
Student:
Nastavnik:
Krunoslav Bašić
mr. sc. Damir Subašić
Nastavna godina: 1999/2000.
SADRŽAJ:
BILJNI UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA......................................6
POVIJESNI RAZVITAK BILJNIH UREĐAJA.............................................................6
OPRAVDANOST IZGRADNJE BILJNIH UREĐAJA...............................................10

Sastav i svojstva otpadnih voda ovise o načinu upotrebe voda. Čista voda iz
vodoopskrbnih sustava upotrebljava se za obavljanje svih životnih funkcija, sanitarnih potreba
kao i za komunalnu potrošnju ( pranje ulica, zalijevanje zelenila, pranje automobila ).
Biološka razgradivost temeljno je svojstvo kućanskih otpadnih voda. Kućanske otpadne
vode sadrže organske tvari koje se počinju razgrađivati čim dospiju u vodu.
Sastav otpadne tvari u kućanskim vodama ovisi o mnogo činitelja, a posebno o načinu života,
klimatskim prilikama, izgrađenosti vodoopskrbnog podsustava i raspoloživim količinama vode.
Kućanske otpadne vode sadrže znatne količine krupne otpadne tvari kao što su papir, krpe,
plastične vrećice, ostaci voća i povrća.
2.
2.2
INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE
Industrijske otpadne vode nastaju uporabom vode u tehnološkim postupcima i u
proizvodnji energije. Sastav i koncentracija industrijskih otpadnih voda ovise o tehnološkom
postupku i ne mogu se uspoređivati pomoću zajedničkih pokazatelja. U odnosu na kućanske
otpadne vode, industrijske otpadne vode mogu se podijeliti u dvije temeljne skupine:
biološki razgradive ili spojeve koji se smiju miješati s kućanskim otpadnim vodama ,
biološki nerazgradive ili nespojive koje se ne smiju miješati s kućanskim otpadnim
vodama bez prethodne obrade.
Primjer biološki razgradivih voda jesu otpadne vode prehrambene industrije. Nespojive
su otpadne vode metalne industrije.
Industrijske otpadne vode mogu sadržavati:
teške metale, kiseline, lužine, mineralne soli, biocide, mineralna ulja i ugljikovodike,
fenole i aromatske organske spojeve, radioaktivne tvari i sintetične kemijske proizvode
kojih ne sadrže prirodne vode.
3.
2.3
OBORINSKE OTPADNE VODE
Oborinske vode samo se uvjetno mogu nazvati otpadnim vodama. Ponekad se pri
istraživanju utjecaja otpadnih tvari na kakvoću prirodnih voda pretpostavlja da su oborinske
vode čiste, a možebitno onečišćenje prouzročeno oborinskim vodama smatra se "prirodnim
onečišćenjem" sliva. Međutim uslijed sve većeg onečišćenja atmosfere, a zatim i zemljišta
opaženo je da oborinske vode čine značajne izvore onečišćenja prirodnih voda. Onečišćenje
oborinskih voda nastaje još u atmosferi, prolazeći kroz onečišćenu atmosferu voda otapa mnoge
plinove, dimove te dospijeva na tlo već promijenjene kakvoće. U pojedinim se industrijskim
područjima oborinska voda pojavljuje sa sniženom vrijednosti pH, pa se takve padaline nazivaju
"kisele kiše".
4.
2.4
RASHLADNE OTPADNE VODE
U mnogim industrijskim i energetskim postupcima upotrebljava se voda za hlađenje
postrojenja, odnosno za odvođenje viška topline. Značajne količine topline ispuštaju se iz
termoelektrana koje se koriste fosilnim ili nuklearnim gorivom, a zatim rafinerija nafte, čeličana,
kemijske industrije, tvornice celuloze i papira kao i destilerija. Kada se u prirodne vodne sustave
ispuštaju rashladne vode bez prethodnog hlađenja, nastaje toplinsko onečišćenje. Toplinsko
onečišćenje je svaka promjena prirodne temperature (povišenje ili sniženje) vodnog sustava
izazvana čovjekovom djelatnosti.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti