Biodizel: proizvodnja, prednosti i uticaj na okolinu
UNIVERZITET U PRIŠTINI
FAКULTET TEHNIČКIH NAUКA
Кosovska Mitrovica
SEMINARSКI RAD
Tema: Biodizel
Mentor: Studenti:
Dr. Dejan Gurušić Marko Agatonović 1/16/20
Dragan Obradović 6/16/20
Кosovska Mitrovica, 2021 god.
SADRŽAJ

2. Biodizel
Najznačajnije oblježje 20 veka svakako je apsolutna dominacija nafte, kao pogonskog goriva za
transport i mehanizaciju.
Nafta je pre svega, značajna zbog velike toplotne moći, prilične rasprostranjenosti nalazišta i
relativno jednostavne eksploatacije i manipulacije. Pogodna je za različite prerade pa se iz nje
može dobiti široka lepeza proizvoda za vrlo različite namene. Pored toga nafta je značajna sirovina
u hemijskoj industriji. Sa razvojem industrije, naročito hemijske potrošnja nafte je sve više rasla a
njena cena na tržištu uzrokovala je ekonomske poremećaje koji su doveli do poskupljenja osnovnih
životnih namirnica što je neminovno dovelo do pada životnog standarda stanovništva, a svet
neminovno podelila u dve kategorije na one koji je imaju i one koji je nemaju. Dobija se iz fosilnih
ostataka, dakle neobnovljivih izvora tako da stručnjaci predviđaju skoro iscrpljivanje njenih
izvora, što je svrstalo naftu u red strateških sirovina. Najrazvijenije zemlje koje su ujedno i najveći
potrošači nafte odavno su počeli da razvijaju programe za proizvodnju alternativnih goriva koje bi
smanjilo upotrebu nafte i možda čak njenu potpunu zamenu i to kroz upotrebu alternativnih izvora
energije koji se dobija od obnovljivih izvora.
Istraživanja su pokazala da su najperspektivnija alternativna goriva tzv. biogoriva, odnosno goriva
dobijena iz biomase. Jedno od alternativnih goriva koje se dobija iz obnovljivih izvora, svakako je
biodizel.
Biodizel je komercijalni naziv za metil – estar (ME) bez dodatog mineralnog goriva. Biodizel je
stardardno tečno nemineralno gorivo. Biodizel je potpuno biorazgradiv, nije toksičan, redukuje
štetne gasove koji stvaraju efekat staklene bašte.
Danas se masovno koriste dve vrste goriva alkohol i biodizel. I jedno i drugo gorivo mogu se
upotrebljavati samostalno ili uz dodatak konvekcionalnim gorivima.
Da bi neko gorivo bilo prihvaćeno kao konvecionalno potrebno je:
Da gorivo potiče od obnovljivih izvora;
Da izvor goriva odnosno sirovina lako dostupna;
Da karakteristike goriva budu iste ili slične sa postojećim mineralnim gorivima;
Da proizvodnja bude jednostavna i jeftina, a dobijeni proizvod jeftiniji;
Da je manipulacija kao i njegovo skladištenje bude jednostavno, bezbedno i jeftino;
Da je postojan pri skladištenju;
Da je kompatibilno sa motornim uljima i ostalim mazivima, a da se njegovom
primjenom ne smanjuje vijek trajanja motora, niti smanjuje pouzdanost motorskih
sistema i motora kao cjeline;
Da mu je cijena manja ili ista kao i cijena konvencionalnog goriva
Termin biodizel odnosi se na tečno, obnovljivo gorivo (energent), za čiju proizvodnju se kao
osnovna sirovina koriste ulja iz semena uljanih kultura (uljana repica, suncokret i soja).
Biodizel je po hemijskom sastavu mešavina metil estara masnih kiselina (FAME) koji se dobijaju
iz triglicerida masti i biljnih ulja, procesom transesterifikacije sa metanolom u prisustvu
katalizatora.
Biodizel je idealna zamena za konvencionalno gorivo jer je u potpunosti prilagođen postojećoj
konstrukciji motora, a pritom zadovoljava i dodatne kriterijume vezane za ekologiju. Prepravke na
motorima i na pumpama visokog pritiska nisu potrebne. Može se upotrijebiti kao gorivo za dizel
motore sa unutrašnjim sagorijevanjem u čistom obliku BD-100 (100% biodizel), ili kao mešavina
sa fosilnim dizel gorivom u određenom procentu BD-20 (20% biodizel i 80% fosilni dizel) ili BD-5
( 5% biodizel i 95% fosilni dizel).
Biodizel ili metil-etar je hemijsko jedinjenje koje nastaje u procesima transesterifikacije ulja ili
masti biljnog i životinjskog porekla. Metil-etar je hemijsko jedinjenje koje se dobija tzv.
transesterifikacijom, odnosno hemijskom reakcijom viših nezasićenih masnih kiselina i alkohola u
prisustvu katalizatora.
Biodizel se može proizvesti od:
Svih vrsta masti i ulja biljnog i životinjskog porekla kao što su (repičino ulje, suncokretovo,
kukuruzno, ulje uljane repice itd.)
Od otpadnog ulja iz restorana i domaćinstava
Od svih vrsta viših masnih kiselina
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti