Visoka poljoprivredna –prehrambena skola strukovnih studija u 

Prokuplju

SEMINARSKI RAD

                          Teма:

                   Biolosko preciscavanje (biofilteri)

           Ментор:                                                                                    Студент: 

Др Moma Denic                                              Марко Степановиć RP143/1 

  

                                                             Rastko Radojkovic RP 149/11

                                              Prokuplje , decembar 2013

1

 

Uvod.

Pored   mehanickog   i   hemijskof   filtriranja   ,doro   znamo   da   postoji   i   biolosko   filtriranje.   Pod 

bioloskim   filtriranjem   podrazumevamo   stvaranje   populacija   korisnih   bakterija   (   aerobne   i 

anaerobne)   koje   uspostavljaju   biolosku   ravnotezu   odnosno

kruzenje   azota

.

Materijal koji sluzi za filtriranje nazivamo filterski medij i u bioloskom filtriranju on predstavlja 

zivotni prostor tih korisnih bakterija. Hteo bih jos da napomenem da mehanicki i hemijski mediji 

ako ih ne diramo duze vreme, takodje postaju staniste za korisne bakterije. Ali tu sad postoji 

problem   sto   te   medije   moramo   redovno   da   cistimo   jer   oni   imaju   prevashodno   namenu   za 

mehanicko i hemisko preciscavanje, koje vrlo brzo moze da zagusi i prekine protok filtera ako se 

redovno ne cisti. Ovde oko ciscenja, najvise paznje moramo posvetiti mehanickom mediju, jer on 

najpre

 

mozeda

 

dovede

 

do

 

prekida

 

protoka

 

u

 

filteru.

Hemijski medij je isto tako u funkciji i bioloskog preciscavanja jer i tu takodje hoce da se 

koloniziraju bakterije. Ralog je taj sto se hemijski mediji ne zaprljaju tako brzo pa ih ne diramo 

cesto. Samo sto recimo aktivni ugalj moramo najmanje jednom u dva meseca menjati jer hoce da 

otpusti sve one opasne materije koje je prikupio. Isto tako treset moramo da izvadimo posle 

odredjenog vremena kada postignemo zeljenu pH vrednost. Ali ne bih punozadrzavao na ovome 

jer skrecemo sa teme Bioloske filtere mozemo jos podeliti na : 

polazne bioloske filtere protocne 

bioloskefiltere

Hteo bih nesto vise da kazem o ovome protocnom bio-filteru. Ove filtere najvise imamo kao 

pravljene spoljne staklene filtere. Ovi filteri imaju najmanje tri i vise pregrada ( komora) gde 

postavljamo bioloske medije . Ovi filteri su bolji od prolaznih zbog vece vodene povrsine i vrse 

bolje obogacivanje kiseonikom O2 Iako ima veliku prednost nad prolaznim filterom ima i jednu 

manu. Protok vode u ovakvim filterima mora biti manji iz tog razloga sto moze da dodje do 

opadanja nivoa vode u nekim komorama i do izumiranja korisnih bakterija a medij u komori gubi 

svoju funkciju. Ovo u prolaznim filterima ne moze da se dogodi i iz tog razloga imamo veci 

protok u prolaznim filterima. 

background image

spremnicima   s   aktivnim   muljem,   lagunama,   prokapnicama,   okretnim   biološkim 

nosaima, anaerobnim digestorima).

2.2 Taloženje

se   kod   sekundarnog   (i   tercijarnog)   pročišćavanja   otpadnih   voda   primjenjuje   za 

smanjenje anorganske i dela organske lebde ćetvari.Kod biološkog pročišćavanja 

razlikujemo dva stupnja taloženja: (a) taloženje u prethodnim taložnicima, iz kojih 

se voda odvodi na biološke procese (u aeriranimspremnicima s aktivnim muljem, 

lagunama, prokapnicima,okretnim biološkim nosačima, anaerobnim digestorima),

(b)   taloženje   u   naknadn   im   taložnicima,   u   koje   se   dovodi   voda   pročišćena 

biološkim   procesima

.

Za   industrijske   i   otpadne   vode   s   pretežnim   udjelom 

industrijskih   otpadnih   voda   podaci   za   dimenzioniranje   taližnika   utvrđuju   se   na 

osnovi ispitivanja.Prethodni taložnici su tlocrtnim,funkcionalnim i konstrukcijskim 

rješenjima analogni taložnicima za kondicioniranje vode, točka 1.7.2 – 4, s tim da 

su dodatno opremljeni  skupljačem  plivajućih tvari  (pjene s vodnepovršine), (b) 

Taloženje   u   naknadnim   taložnicimaprimjenjuje   se   za   bistrenje   vode   pročićene 

biološkim   procesima   u   kojoj   se   još   nalazi   pahuljičastog   mulja.To   je   često 

posljednja   faza   pročišćavanja   otpadnih   voda.Budući   da   se   radi   o   uklanjanju 

pahuljičastih suspenzija, učinak taloženja u naknadnim taložnicima bitno ovisi o 

vremenu   zadržavanja   vode.Prevalentan   utjecaj   na   učinak   taloženja   u   ovoj   vrsti 

taložnika   ima   udio   industrijskih   otpadnih   voda.   Za   izbor   dimenzija   naknadnih 

taložnika za bistrenje industrijskih vodapotrebna su prethodna ispitivanja.Naknadni 

taložnici najčešće imaju kružni tlocrt. Za industrijske i otpadne vode s pretežnim 

udjelom industrijskih otpadnih voda podaci za dimenzioniranje taližnika utvrđuju 

se   na   osnovi   ispitivanja.Prethodni   taložnici   su   tlocrtnim,   funkcionalnim   i 

konstrukcijskim   rješenjima   analogni   taložnicima   za   kondicioniranje   vode,   točka 

1.7.2 – 4, s tim da sudodatno opremljeni skupljačem plivajućih tvari (pjene s vodne 

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti