Biznis plan nekog preduzeca
VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA, NOVI BEOGRAD
SEMINARSKI RAD
PREDMET: BIZNIS PLAN
TEMA: BIZNIS PLAN NEKOG PREDUZEĆA
Profesor: Student:
Dr. Miloš Petronijević Ljubo Bajović
Broj indeksa: 51/15
1
SADRŽAJ:
1. ŠTA JE BIZNIS PLAN?..................................................................................... 3
2. O PREDUZEĆU………………………………………………………………. 4
2.1. Osnovni podaci……………………………………………………………..4
2.2. O projektu…………………………………………………………………..4
3. TRŽIŠTE PRODAJE………………………………………………………….. 5
3.1. Geografska dimenzija tržišta………………………………………………. 5
3.2. Ciljne grupe………………………………………………………………... 5
3.3. Potencijal tržišta…………………………………………………………… 5
3.4. Konkurencija………………………………………………………………. 7
3.5. Planirani prodajni asortiman………………………………………………. 8
3.6. Plan marketinga……………………………………………………………. 8
4. TRŽIŠTE NABAVKE………………………………………………………...10
4.1. Identifikacija potrebnog repromaterijala…………………………………. 10
4.2. Identifikacija potrebnih vrsta i količina robe……………………………...10
4.3. Procena nabavnih cena robe……………………………………………… 11
4.4. Struktura tržišta nabavke…………………………………………………. 11
5. TEHNOLOŠKI ASPEKTI PROJEKTA……………………………………... 12
5.1. Građevinski objekti………………………………………………………. 12
5.2. Oprema…………………………………………………………………… 12
5.3. Potrebni energenti i voda………………………………………………….13
5.4. Potrebna radna snaga……………………………………………………...14
5.5. Projekcija cene radne snage……………………………………………….14
6. FINANSIJSKI ASPEKTI PROJEKTA………………………………………. 15
6.1. Ulaganja u osnovna sredstva……………………………………………... 15
6.2. Ulaganja u trajna obrtna sredstva………………………………………… 15

3
Biznis plan predstavlja dokument kojim se definiše biznis, ono što želi da se radi i sadrži
načine kako to postići. Sadrži sve ono što je bitno za posao – strukturu posla, opis proizvoda ili
usluga, potencijalne korisnike, potencijale razvoja i finansije. Kako bi stručnjaci rekli, Biznis
plan predstavlja ''stavljanje na papir'' svega onoga što je bitno za celokupan poslovni poduhvat.
Svaki mali biznis mora da ima plan, tj. mora da bude planski upravljano njegovim
procesima. Svejedno da li se otvara deseta poslovnica firme ili se izlazi sa svojim kapitalom na
berzu. Biznis plan pomaže da se definiše strategija poslovanja, i ukoliko se pravilno koristi, ovaj
plan će motivisati pokrenuti i zaposlene, kao i vlasnike. Stručnjaci smatraju da je on samo
početak ostvarivanja poslovnog uspeha i način da se realni ciljevi ispune putem najboljih,
definisanih strategija. Definisanjem biznis plana i nekoliko ciljeva, vlasnik malog biznisa može
bez problema pratiti napredovanje svoje firme i poslovanja, a takođe i povratiti posao ukoliko
neke stvari pođu naopako.
Pisanje biznis plana potrebno je i prilikom podnošenja zahteva potencijalnom
kreditoru/investitoru koji će putem biznis plana na najjednostavniji, najefikasniji način saznati
sve o poslovanju, idejama, mogućnostima razvoja biznisa i kreditiranja/investiranja budućeg
biznisa.
Prilikom pisanja biznis plana, uvek treba imati na umu zašto se piše i kome je namenjen
biznis plan. Mnogi biznis planovi koji se danas pišu u isto vreme imaju zadatak da omoguće bolji
uvid investitora u poslovanje firme i omoguće kreditiranje, ali i definišu sve faze poslovanja i
ukažu na nedostatke konkretnih stvari u malom biznisu.
Treba razmišljati ko je onaj koji će čitati biznis plan i treba potpuno sigurno i iskreno pisati
biznis plan. Biznis plan je načinjen za visoke standarde, čitljiv i bez žargona kome nije mesto u
ovakvom tipu dokumenta. Oni koji treba da ulažu u biznis će pročitati plan do detalja pre nego se
odluče da ulože novac u sve to.
Ukoliko se traži kredit od banke, predstavnika banke će prvo interesovati na koji način biznis
može da povrati uloženi novac. A ukoliko se traže sredstva od krupnog investitora ili nekog
fonda, oni će želeti da vide stabilan razvoj firme u budućnosti.
Sve delove biznis plana za koje se poseduje znanje i neophodne informacije treba da izradi
sam privatnik. Ukoliko prilikom izrade pojedinih delova biznis plana (procena tržišta ili kod
analize finansijskih performansi) dođe do nekih problema, treba potražiti pomoć kompetentnog
konsultanta ili odgovarajuće agencije koja se profesionalno bavi izradom biznis planova.
2. O PREDUZEĆU
4
2.1. Osnovni podaci
Naziv preduzeća:
Caffe bar SUPERSTAR, s.p. Dragan
Stojanović i Ljubiša Kovačević
Lokacija:
Grad Beograd
Pravni status:
Samostalna ugostiteljska radnja
Vlasnička struktura:
Vlasnik % vlasništva
Dragan Stojanović 50%
Ljubiša Kovačević 50%
Osnovna delatnost (šifra):
56.30. Delatnost pripreme i posluživanja pića
2.2. O projektu
Caffe bar „SUPERSTAR“ (u daljem tekstu: SUPERSTAR) zamišljen je kao moderan
ugostiteljski objekat, koji će nuditi široku paletu toplih i hladnih napitaka, u prijatnom ambijentu
koji kombinuje urban i moderan dizajn enterijera i eksterijera, sa prirodnim zelenilom i hladom
drvoreda.
Lociran u frekventnoj zoni centra Novog Beograda, koja se naslanja na stambena naselja,
SUPERSTAR će nuditi kvalitetnu kafu, osvežavajuće hladne napitke, razne vrste piva i žestokih
pića, ali i dobru muziku i raznovrsne zabavne sadržaje, svim stanovnicima koji žive u radijusu od
tri kilometra udaljenosti od lokala, ali i brojnim turistima koji posećuju grad.
Vremenom,
SUPERSTAR će nastojati da se nametne kao prepoznatljiva i poželjna lokacija za predah,
osveženje i zabavu, kako za stanovnike udaljenijih naselja, koji periodično dolaze do centra, tako
i za brojne turiste koji posećuju grad.
Partneri u projektu, g. Dragan Stojanović i g. Ljubiša Kovačević, imaju dugogodišnje
iskustvo rada u ugostiteljstvu, kako na domaćem tržištu, tako i u inostranstvu. Upravo navedeno
iskustvo omogućilo im je uvid u sve pozitivne i negativne aspekte ugostiteljstva, što će u
značajnoj meri smanjiti rizik od greške na tržištu, ali i doprineti da kvalitet usluge u
SUPERSTAR-u bude na izuzetno visokom nivou.
U svrhu realizacije projekta, partneri planiraju da jedan deo ulaganja pokriju iz vlastite
ušteđevine, dok će ostatak potrebnih sredstava biti obezbeđen putem kredita u poslovnoj banci.
3. TRŽIŠTE PRODAJE

6
Redni broj
Ciljna grupa
Prosečan godišnji broj
poseta kafićima
Prosečan broj naručenih
pića po jednoj poseti
1
Zaposleni (18-35)
53
2,1
2
Turisti
3
2,6
3
Studenti
120
1,4
4
Srednjoškolci (18+)
110
1,2
Treba napomenuti da se pod posetom podrazumevaju kako dnevne posete, tokom kojih se
pretežno konzumiraju kafe i osvežavajući napici, tako i večernji izlasci, tokom kojih se pretežno
konzumiraju alkoholna pića. Takođe, prilikom anketiranja turista, uzeto je u obzir da ogromna
većina njih dolazi samo jednom godišnje, pa je kao godišnji prosek korišćen podatak o proseku
poseta lokalnim kafićima tokom jednog boravka.
Kada se svi pomenuti podaci uzmu u obzir, može se izračunati okvirna
procena ukupnog
potencijala tržišta
, što je prikazano u narednoj tabeli.
Redni
broj
Ciljna grupa
Populacija
Prosečan
godišnji broj
poseta kafićima
Prosečan broj
naručenih pića
po jednoj poseti
Ukupan
broj
naručenih
pića u toku
godine
1
Zaposleni (18-35)
70700
53
2,1
7868910
2
Turisti
105000
3
2,6
819000
3
Studenti
23560
120
1,4
3958080
4
Srednjoškolci (18+)
3100
110
1,2
409200
U K U P N O
13055190
Kao što se vidi,
ukupan potencijal tržišta iznosi oko 13 miliona prodatih pića godišnje
.
Imajući u vidu da je pomenutim istraživanjem tržišta utvrđena i prosečna
godišnja struktura
tražnje
po vrstama pića, ukupan potencijal može se dalje razložiti po elementima, što je
prikazano u sledećoj tabeli.
Redni broj
Vrsta proizvoda
Prosečno učešće u
strukturi tražnje
Ukupna godišnja
tražnja po jedinici mere
1
Kafa
18 %
2349934
2
Čaj
4 %
522208
3
Voda (gazirana i negazirana)
12 %
1566623
4
Negazirana osvežavajuća pića
9 %
1174967
5
Voćni sokovi
10 %
1305519
6
Gazirani sokovi
10 %
1305519
7
Ceđeno voće (limun,
pomorandža, grejp)
6 %
783311
8
Pivo
16 %
2088830
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti