Bjesnilo
Bjesnilo je opasna bolest koju uzrokuje virus. Svake godine, ova bolest ubije više od 50
000 ljudi i milione životinja širom svijeta.
Bjesnilo posebno predstavlja veliki problem u Aziji, Africi i Centralnoj i Južnoj Americi.
Ko može oboljeti od bjesnila?
Od bjesnila mogu oboljeti svi sisari. Rakuni, tvorovi, lisice, šišmiši, psi i mačke, kao i
stoka i ljudi najčešće obolijevaju od bjesnila. Životinje koje nisu sisari, poput ptica,
zmija i riba, ne mogu dobiti bjesnilo.
Bjesnilo uzrokuje virus. Životinja se zarazi ovim virusom putem pljuvačke, najčešće
tokom ujeda od strane već zaražene životinje. Bjesnilo se ne prenosi putem krvi.
Kako se može prepoznati da li neka životinja ima bjesnilo?
Životinje zaražene bjesnilom ponašaju se drugačije u poređenju na zdrave životinje. Zaražene divlje životinje mogu
se kretati sporo ili se ponašati kao da su pitome. S druge strane, životinja koja je inače pitoma može iznenada skočiti
i pokušati ugristi.
Neki od znakova bjesnila kod životinja su:
promjene u ponašanju životinje
opća slabost
problemi sa gutanjem
povećana proizvodnja sline
agresivnost
otežano kretanje ili paraliza
U ranoj fazi bjesnila, životinje najčešće nemaju nikakve simptome iako su zarazne. Period inkubacije kod bjesnila
obično traje između 1-3 mjeseca, iako može potrajati i po nekoliko godina. U trenutku kada virus dođe do mozga ili
kičmene moždine, počinju se javljati simptomi bolesti.
Da li je moguće spriječiti bjesnilo?
Da, bjesnilo se može spriječiti administriranjem vakcine protiv bjesnila i detaljnim čišćenjem rane. Ako vas ugrize
životinja koja možda boluje od bjesnila, odmah očistite ranu vodom i sapunom i obratite se ljekaru.
Kako spriječiti bjesnilo?
Važno je vakcinisati pse, mačke, lasice i tvorove protiv bjesnila
Uvijek nadzirite svoje ljubimce i držite psa na lancu kada se krećete u
područjima gdje su prisutne divlje životinje
Nemojte dirati divlje životinje. Ako vidite divlju životinju ili psa lutalicu,
pogotovo ako se ta životinja ponaša čudno, pozovite službu nadležnu za
kontrolu životinja
Ako vas ujede neka životinja, ranu perite sapunom i vodom najmanje 5
minuta. Obavezno se obratite ljekaru da provjerite da li je neophodno da
dobijete vakcinu.
Razmotrite mogućnost sterilizacije vaših kućnih ljubimaca-sisara. Takve
životinje rjeđe napuštaju dom i postaju lutalice, te nisu u stanju izroditi još
životinja lutalica.
Bjesnilo kod ljudi
Kod ljudi, znakovi i simptomi bolesti pojavljuju se 30-90 dana nakon ugriza. Nakon što se simptomi razviju kod
čovjeka, smrt je gotovo neizbježna. Zbog toga je veoma bitno obratiti se ljekaru odmah nakon životinjskog ujeda.
Rani simptomi bjesnila uključuju povećanu tjelesnu temperaturu, glavobolju, bol u grlu i osjećaj umora. Nakon što
virus dođe do mozga, osoba se može početi ponašati nervozno, zbunjeno i uznemireno. Drugi simptomi bjesnila kod
ljudi uključuju:
bol na mjestu ugriza
halucinacije
hidrofobija ("strah od vode" zbog grčenja grla)
paraliza
Kako se bolest pogoršava, osoba pada u komu i umire. Od pojave simtoma kod životinja ili ljudi, smrt obično nastupa
u roku od 10 dana.
Vakcinacija se provodi administriranjem serije od 6 vakcina tokom 30 dana. Jedna vakcina daje se u područje oko
ujeda, a ostatak se daje u ruku. Ponekad je potrebna dodatna vakcina tokom prvog dana da bi bilo obuhvaćeno
cijelo područje oko mjesta ujeda.
