FINANSIJSKO POSLOVANJE – Blagajničko poslovanje

Finansijsko poslovanje

Strana 1

1. Blagajna – pojam i vrste

lagajna je posebno odeljenje ili mesto u preduzeću preko kojeg se obavlja blagajničko 

poslovanje, odnsno, uplaćuje i isplaćuje gotov novac. Ona mora da bude zaštićena 

kako bi se obezbedila sigurnost rukavnja gotovim novcem. Za čuvanje novca postoje 

specijalne kase koje imaju sigurnsne brave. Za otključavanje i zaključavanje kase koriste se dva 

različita ključa. Duplikati ključeva posebno se čuvaju. 

B

Blagajnik   je   lice   u   preduzeću   koje   rukovodi   gotovinom   i   koji   obavlja   blagajničke 

poslove.   Dužnost   blagajnika   poverava   se   savesnom   i   stručnom   licu   koje   će   moći   pošteno, 

odgovorno i stučno da rukuje gotovim nocvem. Blagajnik treba da je vešt u brojanju novca, da je 

miran, pouzdan i ljubazan sa strankama. Pri izboru blagajnika treba pored navedenog naročitu 

pažnju posvetiti na njegove mortalne kvalitete. U većim preduzećima koja imaju veći gotovinski 

promet, obično se gormiraju i pomoćne blagajne čiji je zadatak da rasterete glavnu blagajnu, na 

taj način što preuzimaju odgovornost vršenja isplata. U tom slučaju glavna blagajna obuhvata 

celokupan   promet   gotovine,   dok   pomoćne   blagajne   dobijaju   novac   od   glavne   blagajne   i   u 

utvrđenim vremenskim razmacima podnose joj obračun svojih isplata. 

Pomoćne blagajne mogu biti: 

- Porto blagajne

- blagajna transporta

- blagajna ekonomsta

- blagajna prodavnice

- blagajna stovarišta i dr.

Porto blagajna isplaćuje PTT troškove, trasportna isplaćuje troškove transporta, blagajna 

ekonomista   isplćuje   novac   za   razne   sitne   nabavke   materijala   koje   su   učinjene   za   potrebe 

ekonomata   i   dr.   što   zavisi   od   organizacije   blagajničkog   poslovanja   u   svakom   konkretnom 

preduzeću. Preduzeće mora imati odvojenu dinarsku od devizne blagajne(ako ima strana sredstva 

plaćanja).

FINANSIJSKO POSLOVANJE – Blagajničko poslovanje

Finansijsko poslovanje

Strana 2

2. Blagajni

č

ko poslovanje i blagajni

č

ki maksimum

lagajničko poslovanje obuhvata primanje, čuvanje i izdavanje gotovog novca,odnosno 

promet gotovine. Prema naši propisima, promet gotovine je sveden na najneophodniju 

meru.   Preduzeća   drže   samo   manji   deo   gotovine   u   svojoj   kasi,   a   ostatak   drže   u 

bankama.   Propisi   o   blagajničkom   poslovanju   ograničavaju   isplate   gotovine   do   određenog 

propisanog iznosa. Izuzetak čine isplate u gotovini, do određenog popisanog iznosa. Zarade, kao 

i dr. lična primanja, dnevnice i putni troškovi, odkup poljoprivrednih proizvoda, od neposrednog 

proizvđača,   čine   isplate   u   gotovini.   Da   bi   se   sprećilo   nagomilavanje   novca,   u   blagajnama 

preduzeća utvrđuje se blagajnični maksimum. Blagajnički maksimum je najvećio iznos gotovine 

koji   se   sme   držati   u   blagajni.   Visina   blagajničkog   maksimuma   zavisi   od   vrste   poslovanja, 

prosećnih dnevnih isplata u gotovom, udaljenosti preduzeća od banke i ostalih specifičnosti koje 

su   karakteristične   za   svako   konkretno   preduzeće.   Blagajnički   maksimum   određuje   samo 

preduzće i o tome obaveštava banku. Kao što je već rečeno, blagajničko poslovanje se reguliše 

propisima koji pored visine blagajničkog maksimuma određuju vrste isplata, njihovu visinu i sve 

drugo što je u vezi sa prometom gotovog novca. Prema tome, blagajnik mora da poznaje sve 

zakonske   propise   kojim   se   reguliše   promet   gotovog   novca   i   da   ih   se   u   dvom   radu   strogo 

pridržava. 

B

3. Blagajni

č

ka dokumentacija

lagajnik sme da naplati i isplati novac samo na osnovu propisanih i kontrolisanih 

dokumenata. Kontrolu blagajničke dokumentacije vrši lice ovlašćeno za ovaj posao, 

koje se zove likvidator ili kontrolor. On svojim potpisom potvrđuje da je dokument 

isparavn sa formalne, računske i suštinske strane, i da na osnovu njega može da se izviši naplata 

ili isplata. Likvidator po ovako završenoj kontroli dokumenata obično izdaje i pismeni nalog da 

se naplata ili isplata mogu da se izvrše. Međutim, treba prihvatiti suštinsku razliku između ovih 

naloga i dokumenata, kojima se pravda naplata ili isplata – pravdajućih dokumenata. Pravdajuća 

dokumenta   predstavljaju   osnov   za   naplatu   ili   isplatu,   dok   se   nalozima   vrši   naredba   radi 

obavljanja tih poslova. Blagajničkim nalozima olakšava se posao blagajniku a istovremeno se 

brže   i   tačnije   evidentiraju   nastale   naplate   i   isplate.   Pravdajuća   dokumentacija,   kao   i   nalozi 

B

background image

Želiš da pročitaš svih 4 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti