Fakultet elektrotehnike i ra
č
unarstva
Unska 3
Zagreb
SEMINAR
Boje u prostoru
za kolegij
Ergonomija ra
č
unalne i programske opreme
Sandra Stin
č
i
ć
Zagreb, svibanj 2003.
PDF created with FinePrint pdfFactory Pro trial version
http://www.pdffactory.com
Ergonomija ra
č
unalne i programske opreme
Boje u prostoru
Teorija boja
Č
ovjek razlikuje oko 7500000 boja i njihovih nijansa koje dijelimo na akromatske i
kromatske (šarene) boje. Akromatske boje se razlikuju po svojoj svjetlo
ć
i, a kromatske se
razlikuju po tri dimenzije – obojenost (ton boje), svjetlo
ć
a i zasi
ć
enost (puno
ć
a,
č
isto
ć
a).
Tonove zasi
ć
enih boja pokazuje duga, a zavise o frekvenciji svjetlosnih valova. Svjetlo
ć
a boje
ovisi o svjetlosnoj energiji i frekvenciji, no na svjetlinu boje tako
đ
er utje
č
e i okolina
podražaja boja. Zasi
ć
enost (saturacija) boje ovisi od sastava svjetlosnih valova – ako je
svjetlost homogena i, u najboljem primjeru, sadrži valove iste valne duljine, tada kažemo da je
doživljena boja zasi
ć
ena. U slu
č
aju heterogene svjetlosti doživljena boja je manje zasi
ć
ena, a
u krajnjem slu
č
aju se promjeni u akromatske boje.
Kota
č
(krug) boja (
The color wheel
) temelji se na crvenoj, žutoj i plavoj boji. Prvi kružni
dijagram razvio je Isaac Newton 1666. godine, a otad brojni znanstvenici i umjetnici
prou
č
avaju i dizajniraju brojne varijacije toga koncepta. Iako razlike u mišljnjima o valjanosti
razli
č
itih oblika kruga boja i dalje izazivaju rasprave, mjerodavan je svaki krug ili kota
č
boja
koji predstavlja logi
č
no posložen slijed boja.
Slika 1.
Kota
č
boja (
The color wheel
)
U tradicionalnoj teoriji boja primarn boje su crvena, žuta i plava i one se ne mogu dobiti
miješanjem bilo koje kombinacije drugih boja, no sve druge boje mogu biti dobivene iz te tri.
Sekundarne boje su zelena, narandžasta i ljubi
č
asta i dobivaju se miješanjem primarnih boja,
dok tercijarne (žuto-narandžasta, crveno-narandžasta, crveno-ljubi
č
asta, plavo-ljubi
č
asta,
plavo-zelena i žuto-zelena) nastaju miješanjem primarnih i sekundarnih.
Slika 2.
Primarne boje
Slika 3.
Sekundarne boje
Slika 4.
Tercijarne boje
PDF created with FinePrint pdfFactory Pro trial version
http://www.pdffactory.com
Ergonomija ra
č
unalne i programske opreme
Boje u prostoru
Shema temeljena na prirodi
Slika 7.
Shema temeljena na prirodi
Priroda nam je najbolja po
č
etna to
č
ka za postizanje harmonije kombiniranjem boja. U
gornjem primjeru crvena, žuta i zelena stvaraju harmonijsku cjelinu, bez obzira na to da li ova
kombinacija slijedi pravila harmonije boja.
Trijada boja
Slika 8.
Trijada primarnih boja
Slika 9.
Trijada sekundarnih boja
Trijada boja je shema koja se sastoji od tri boje jednako udaljene na kota
č
u boja.
Jednu trijadu (slika 8.)
č
ine primarne boje (crvena, plava i žuta). Intenzivna kombinacija te tri
boje je
č
esto neugodna kombinacija za promatra
č
a.
Drugu trijadu (slika 9.)
č
ine sekundarne boje (narandžasta, ljubi
č
asta i zelena) i ta je
kombinacija manje uznemiruju
ć
a.
Razdvojeni komplement (
Split complement
)
Slika 10.
Razdvojeni komplement
Razdvojeni komplement dobivamo kada koristimo jednu boju u kombinaciji sa dvije boje
koje se nalaze uz njen komplement. Posljedice korištenja ove sheme su sli
č
ne kao kod
korištenja komplementarnih boja, no na raspolaganju imamo više kombinacija sa kojima
možemo raditi.
PDF created with FinePrint pdfFactory Pro trial version
http://www.pdffactory.com
Ergonomija ra
č
unalne i programske opreme
Boje u prostoru
Hladne i tople boje
Slika 11.
Tople boje
Slika 12.
Hladne boje
Hladne i tople boje su dvije specifi
č
ne skupine analognih boja. Plava, zelena i ljubi
č
asta su
hladne boje (slika 12.), dok su crvena, narandžasta i žuta tople boje (slika 11.). Kada se
koriste zajedno, hladne boje stvaraju iluziju odmicanja od promatra
č
a (
č
ine se dalje), dok se
tople boje primi
č
u promatra
č
u.
Monokromatske boje
Slika 13.
Monokromatske boje
Shema monokromatskih boja koristi nijanse samo jedne boje. Iako korištenje tako ograni
č
ene
palete sadrži rizik da
ć
e dizajn biti dosadan, tako
đ
er ista uzrokuje jedinstven i harmoni
č
an
efekt. Svi elementi dizajna u tom slu
č
aju imaju nešto zajedni
č
ko što ih spaja.
Svijetle/tamne nijanse boja
Slika 14.
Svijetle nijanse
Slika 15.
Tamne nijanse
Shema koja koristi samo svijetle nijanse (slika 14.) razli
č
itih boja koristi se kao još jedan
na
č
in ujedinjenja dizajna. Njome je postignut efekt lako
ć
e. Suprotno tome, korištenje samo
tamnih nijansi (slika 15.) daje kao rezultat efekt tajnovitosti i tame.
Promjene ja
č
ine nijanse u ovim shemama boja rezultira još jednim efektom – postupne
promjene u nijansi
ć
e promatra
č
u dati osje
ć
aj smirenosti, dok
ć
e brze promjene ja
č
ine, od
gotovo bijele do gotovo crne, rezultirati osje
ć
ajem nervoze ili poja
č
ane aktivnosti.
PDF created with FinePrint pdfFactory Pro trial version
http://www.pdffactory.com
