Boka Kotorska
UNIVERZITET U NOVOM SADU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
DEPARTMAN ZA GEOGRAFIJU, TURIZAM I
HOTELIJERSTVO
SEMINARSKI RAD: BOKA KOTORSKA-GEOGRAFSKE
KARAKTERISTIKE
Student:
PRIRODNO-GEOGRAFSKI POLOŽAJ
Svojim geografskim položajem područje Boke Kotorske pripada jugoistočnom
delu Jadranskog primorja, sa jugoistočne strane opasano krečnjackim masivima Lovćena
(1749m), čija se primorska podgorina strmim odsjekom izdiže neposredno iznad Kotora,
a sa severozapadne ograncima Orjena (1895m), Radostakom (1446m) i Dobrosticom
(1570m). Izmedju ovih prostire se iznad Perasta krečnjacki masiv Kason (873m). Južno,
prema otvorenom moru, nalaze se dva poluostrva, Vitaljinsko, na severozapadnoj, i
Luštičko, na jugoistočnoj strani. Rastavljena su moreuzom Oštro, spoljašnjim prodorom u
Bokokotorski zaliv. Na središnjem delu ovog područja prostiru se dva druga poluostrva,
Vrmačko, na jugoistoku, i Devesinjsko, na jugozapadu. Tesnacem Verige rastavljena su
unutrašnjim prodorom, kojim je Bokokotorski zaliv podeljen na posebne zalive. Na dva
unutrašnja: Risanski i Kotorski ; i na dva spoljašnja: Tivatski i Topaljski. Prodrevši spolja
- kroz Oštro - duboko u kopno, more je svojim vijugavim putem učinilo da je
Bokokotorski zaliv najrazuđeniji na crnogorskoj obali Jadranskog mora.
U Boki Kotorskoj postoje i devet ostrva:
i
na samom ulazu u bokokotorski zaliv,
,
,
i
zalivu. Sva je optočena mestima – Njivice, Igalo, Herceg Novi, Savina,
Meljine, Zelenika, Kumbor, Đenovići, Baošići, Bijela, Kamenari, Kostanjica, Morinj,
Risan, Perast, Ljuta, Dobrota, Kotor, Škaljari, Muo, Prčanj, Donji Stoliv, Gornji Stoliv,
Lepetane, Donja Lastva, Gornja Lastva, Tivat, Krtoli, Luštica, Rose, a između njih je još
desetak malih naselja.
Ukupna površina je 87,33 km². Ukupna zapremina je 2412306000 km³.
Maksimalna dubina je 60 m. Srednja dubina je 27,3 m. Dužina zaliva je 28,13 km.
Dužina obale je 105,7 km. Razruđenost obale (K) 3,07. Širina ulaza je 2,95 km.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti