Doc.dr.sc. Berislav Radiši
ć
– Bolesti kopita - v.2.0
Doc. dr. sc. Berislav Radiši
ć
BOLESTI KOPITA – verzija 2
1)
UBODNE RANE
(Nagaz na
č
avao; Vulnus punctum soleae ungulae; Streetnail)
Etiologija
Ubodne rane kopita nastaju prilikom nagaza kopitom na strano, oštro tijelo (primjerice
č
avao, žica, staklo, kamen
č
i
ć
) koje penetrira u strukture unutar kopitne
č
ahure. Prilikom
toga
č
avao probija korijum ili dolazi u blizinu osjetljivih struktura kopita te time izaziva
akutnu bol i hromost. Stranim tijelom unose se i mikroorganizmi koji mogu uzrokovati
ozbiljnije infekcije korijuma kopita, kopitne kosti, kopitnog zgloba i tetive dubokog
sagiba
č
a prsta. Podru
č
je žabice, potplatni i žabi
č
ni korijum, kopitna mekuš,
podotrohlearna burza, kopitni zglob i tetiva dubokog sagiba
č
a prsta su mjesta koja
podliježu ozljedama prilikom nagaza konja na strano tijelo. Ošte
ć
enjem navedenih
struktura nastaju povoljni uvjeti (anaerobni uvjeti) za razvoj infekcije uslijed koje se
komplicira lije
č
enje, a oporavak životinje je prognosti
č
ki lošiji. Nakon proboja kroz
žabicu i duboku digitalnu fleksornu tetivu,
č
avao se potiskuje dalje do podotrohlearne
burze. Uz trenutnu hromost, postoji i mogu
ć
nost razvoja infekcije duboke digitalne
fleksorne tetive, septi
č
ne podotrohloze, osteomijelitisa, septi
č
nog artritisa ili sekundarnih
degenerativnih bolesti zglobova. Hromost se intenzivira prilikom optere
ć
enja ozlije
đ
ene
noge.
Dijagnosti
č
ki postupci
Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, klini
č
kog pregleda konja i dodatnih klini
č
kih
pretraga. Nezaobilazna je palpacija digitalnih arterija, pregled kopitnim kliještima i testovi
fleksije. Nakon utvr
đ
ivanja stranog tijela u podru
č
ju kopita, potrebno je provesti
Copyright Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju 2010.
1
Doc.dr.sc. Berislav Radiši
ć
– Bolesti kopita - v.2.0
radiološku pretragu kopita u lateralnoj i dorzo-palmarnoj projekciji. Za to
č
no utvr
đ
ivanje
lokalizacije stranog tijela, aplicira se kontrastno sredstvo, uz istodobno radiološko
snimanje, u kanal koji nastaje prilikom probijanja stranog tijela u tkivo kopita. Time se
može utvrditi dubina i smjer penetracije stranog tijela. Kao pomo
ć
na metoda može
poslužiti i citološka pretraga teku
ć
ine punktirane iz kopitnog zgloba kojom dobivamo uvid
u stanje sinovije i zglobne
č
ahure. Intraartikularnom primjenom kontrastnog sredstva uz
istodobno radiološko snimanje mogu
ć
e je potvrditi eventualno ošte
ć
enje distalnog
ligamenta podotrohleje, što se uo
č
ava prolaskom kontrasta do podotrohlearne burze i kroz
kanal nastao prilikom probijanja stranog tijela. Kontrastno sredstvo se može ubrizgati
izravno u podotrohleranu burzu pomo
ć
u dulje igle s palmarne ili plantarne strane
ekstremiteta u potpuno asepti
č
nim uvjetima. Na snimkama se vidi fistularni kanal, a
prednost je utolika što se prljavština iz novonastalog kanala ne potiskuje u burzu. Uslijed
pove
ć
anog pritiska u burzi, zbog apliciranog kontrasta, fistularni kanal ili kanal nastao
probijanjem stranog tijela se širi i propušta kontrastno sredstvo.
Klini
č
ka slika
Klini
č
ka slika ovisi o tome koje su strukture ošte
ć
ene prodorom stranog tijela i u kojoj
mjeri. Uz akutnu bol i hromost dolazi do lokalne temperiranosti kopita, edema, flegmone,
apscesa te cije
đ
enja gnojnoga iscjetka u kroni
č
nom slu
č
aju. Kod razvijene infekcije, uz
znakove op
ć
eg infekcioznog sindroma, intenzivira se hromost i pogoršava op
ć
e stanje
životinje. U zapuštenim slu
č
ajevima, starima otprilike dva do tri tjedna, uo
č
ava se obilnije
dreniranje sadržaja na zahva
ć
enom kopitu.
Lije
č
enje
Strano tijelo treba što prije ekstrahirati te kopitnim nožem u
č
initi lijevkasti otvor za
dreniranje gnojnoga iscjetka. Nogu treba poviti povojem s dosta sekundarnog sloja i
zalijevati otopinom magnezijeva sulfata, tj. gorke soli ili otopinom kuhinjske soli kroz 3-5
dana. Takav povoj predstavlja hipertoni
č
ni oblog. Tako
đ
er, konja treba imunizirati
T.A.T.-om protiv tetanusa. Kod jake boli indicirana je i blokada palmarnog živca kao
metoda privremenog ublažavanja boli. Sistemski se primjenjuju antibiotici u profilakti
č
ke
i terapijske svrhe, a kod dokazane infekcije uputno ih je primjenjivati i lokalno. Kod
prijema pacijenta, hitnoš
ć
u se smatra ozljeda duboke digitalne fleksorne tetive,
podotrohleje i njezine burze te kopitnice.
Copyright Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju 2010.
2
Doc.dr.sc. Berislav Radiši
ć
– Bolesti kopita - v.2.0
da na koštanom presatku uo
č
avamo diskoloracije i manja podru
č
ja devitaliziranog tkiva,
koje se lako uklanja manjom kiretom. Vide se i po
č
eci rasta mladog granulacijskog tkiva
svjetlo-ruži
č
aste boje. Ako je rana ostavljena da cijeli sekundarnom intencijom, defekt se
tamponira gazama natopljenih u antisepti
č
no sredstvo i povije vodootpornim bandažama.
Svaki dan je potrebno kopito previjati i tamponirati te ranu pomno pregledavati ne bi li se
uo
č
ilo devitalizirano tkivo. Iznimno je važno pregledati rubove duboke digitalne fleksorne
tetive. Prilikom previjanja svaku pojavu neprirodnog ili nekroti
č
nog tkiva valja ukloniti
debridmanom i ispiranjem. U tu svrhu može se primijeniti i regionalna anestezija
distalnog dijela noge kako bi se zahvat što bolje obavio jer je od klju
č
ne važnosti za
uspješan ishod. Dublja podru
č
ja rane treba lagano kiretirati kako bi se omogu
ć
ilo
dreniranje sadržaja i izbjeglo njegovo nakupljanje. Kada granulacijsko tkivo pokrije
defekt, kopito se može potkovati odgovaraju
ć
om potkovicom kako bi se zaštitilo podru
č
je
potplata i olakšalo mijenjanje povoja. Tijekom poslijeoperacijskog oporavka nogu
možemo imobilizirati u podru
č
ju kopitnog zgloba. Razdoblje oporavka je prili
č
no dugo,
ali ako je kirurški zahvat protekao bez komplikacija, konj
ć
e za kratko vrijeme po
č
eti
optere
ć
ivati nogu. Rad i treninzi su ograni
č
eni, po
č
inju laganim vježbama s postupnim
poja
č
anjem treninga kroz 12 mjeseci oporavka. Smatra se da je to vrijeme potrebno za
oja
č
anje duboke fleksorne tetive prije intenzivnijeg optere
ć
enja. U kroni
č
nim slu
č
ajevima
i kod dugotrajnih infekcija
č
esto nastaju sekundarne komplikacije poput rupture distalne
digitalne fleksorne tetive, osteomijelitisa distalne sezamoidne kosti ili kopitnice, septi
č
nog
artritisa, frakture distalne sezamoidne kosti i laminitisa kontralateralne noge.
Bolja prognoza i brži opravak je u konja koji su lije
č
eni unutar 7 dana od ozljede kopita i
oni koji imaju ozlije
đ
enu stražnju nogu. Uz dobru drenažu nakupljenog sadržaja,
debridman devitaliziranog tkiva i potpornu terapiju mogu se posti
ć
i zadovoljavaju
ć
i
rezultati u lije
č
enju ubodnih rana kopita.
Copyright Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju 2010.
4
Doc.dr.sc. Berislav Radiši
ć
– Bolesti kopita - v.2.0
2)
UKOV - ZAKOV ( Nail prick - Nail bind)
Ukov i zakov pojmovi su koji se odnose na pogrješke kod potkivanja konja. U oba slu
č
aja
radi se o ozljedi kopitnog korijuma naj
č
eš
ć
e u podru
č
ju potplata. Kada prilikom potkivanja
č
avao prodre u korijum nastalo stanje nazivamo izravnim ukovom, dok se neizravni ukov
naziva zakovom kod kojeg se
č
avao nalazi u neposrednoj blizini korijuma. Ako prilikom
prodiranja u kopitni korijum
č
avao odmah izvadimo, stanje opisujemo kao ubod
č
avlom, a
ako ostane u korijumu stanje opisujemo kao potpuni ukov. Prilikom potkivanja
č
esto dolazi
do pogrješaka kao što su pretjerano obrezivanje kopita, upotreba neprimjerenih, odnosno
prevelikih
č
avala (u odnosu na kopito), loše izra
đ
ene (preuske, preduge potkovice) i loše
oblikovane potkovice, pogrješno probijene rupice za
č
avle te nestru
č
no usmjeravanje i
pribijanje
č
avala. Posljedica ovih pogrješaka kod potkivanja je ukov, odnosno zakov.
Tako
đ
er, do ovog stanja mogu dovesti promjene u kvaliteti rožine kopita koje treba potkovati,
kao i nemir životinje kod postavljanja potkovice.
Prilikom izravnog ukova konj o
č
ituje bolnost trzajem noge prilikom potkivanja te trenutnu
hromost u podupiranju. Kod indirektnog ukova, odnosno zakova hromost u podupiranju javlja
se nakon nekoliko dana kada nastalo stanje uzrokuje sve simptome izravnog ukova. Ukov i
zakov dovode do septi
č
nog pododermatitisa koji u po
č
etku nastaje kao cirkumskriptni, a
postupno zahava
ć
a podru
č
je
č
itavog potplata. Hromost može biti razli
č
itog intenziteta sve do
nemogu
ć
nosti optere
ć
enja bolesne noge (IV. stupanj hromosti). Na zahva
ć
enoj nozi palpira se
poja
č
ana pulzacija digitalnih arterija. Pretraga kopitnim kliještima daje pozitivan odgovor
prilikom palpacije naj
č
eš
ć
e u podru
č
ju
č
avala.
U slu
č
aju kada se nije razvio septi
č
ni proces u kopitu, kao kod uboda, nakon va
đ
enja
č
avla i
raskivanja ubodni kanal treba dezinficirati (klorheksidin, jod) i prema potrebi staviti zaštitni
povoj na kopito. U slu
č
aju septi
č
nog procesa (cirkumskriptni i difuzni pododermatitis) konja
treba raskovati te na mjestu ukova na
č
initi lijevkasti otvor. Na kopito se postavlja hipertoni
č
ni
oblog kroz 5-6 dana.
Kod svih opisanih stanja indicirana je primjena antibiotika širokog spektra djelovanja te
aplikacija profilakti
č
ke doze tetanus antitoksina (T.A.T.).
Copyright Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju 2010.
5
Doc.dr.sc. Berislav Radiši
ć
– Bolesti kopita - v.2.0
Lije
č
enje
Pristupa se korekciji kopita, naro
č
ito u podru
č
ju potplata, skidanjem suvišne rožine. Na
mjestu najja
č
e boli utvr
đ
ene palpacijom kopitnim kliještima u pravilu se nalazi patološki
promijenjena rožina s kanali
ć
em koji ozna
č
ava mjesto prodora stranog tijela. Ovaj kanal
obi
č
no seže u dublje slojeve rožine potplata i nakon opsežnije, dublje korekcije pojavljuje se
manja do ve
ć
a koli
č
ina gnojnog sadržaja koji izlazi pod pritiskom. Kanal se proširuje
kopitnim nožem u cilju tvorbe lijevkastog otvora radi drenaže nakupljenog sdaržaja. Na
kopito se postavlja hipertoni
č
ni oblog kroz minimalno
č
etiri do pet dana iza kojih je oblog
dopušteno ukloniti, a otvor je potrebno proširiti te postaviti novi oblog ili suhi povoj. Ovo
posljednje se prvenstveno koristi kod dubokog pododermatitisa kada otvor treba proširiti kako
bi se uklonili nekroti
č
ni dijelovi korijuma. Nakon formiranja lijevkastog otvora op
ć
e stanje
životinje se obi
č
no popravlja. Kod oba opisana stanja primjenjuju se antibiotici širokog
spektra djelovanja i zaštitna doza tetanus antitoksina. Lije
č
enje dubokog pododermatitisa je
dugotrajnije, ovisno o ošte
ć
enju kopitnog korijuma i mogu
ć
im komplikacijama.
Copyright Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju 2010.
7
