Bolesti štitne žlijezde
Maturski rad: Bolesti štitine žlijezde
2
SADRŽAJ

Maturski rad: Bolesti štitine žlijezde
4
1. ŠTITNA ŽLIJEZDA
Štitasta (Štitna) ili tireoidna žlijezda je žlijezda sa endokrinim lučenjem, koja se nalazi
u vratnom predjelu i sekretuje hormone tiroksin i tironin, koji regulišu metabolizam svih
ostalih tkiva. C ćelije štitne žlijezde sekretuju hormon kalcitonin, čija je uloga u regulaciji
koncentracije kalcijuma u krvi i ima antagonističko dejstvo parathormonu, koga luče
paraštitaste žlijezde.
Slika 1.1. Štitnai paraštitna žlijezda
Izvor:
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a3/Illu_thyroid_parathyroid.jpg
1.1. Položaj, odnos i građa
Štitna žlijezda (
glandula thyreoidea
) je najveća endokrina žlijezda, u zavisnosti od
autora njen oblik se opisuje kao oblik: štita, leptira, slova N (latinice) ili potkovice. Nalazi se
u uvratnom dijelu neposredno ispod grkljana, a ispred i sa strana dušnika. Pričvršćena je za
tireoidnu hrskavicu grkljana i pokreće se prilikom gutanja. Sastoji se od dva režnja, lijevog
(lobus sinister) i desnog (lobus dexter), koji su povezani suženjem-istmus lat. isthmus i nalazi
se u visini 2. i 3. hrskavice dušnika). Ponekad postoji i treći, piramidalni režanj (lat. lobus
pyramidalis) u srednjem dijelu žlijezde koji je embrionalni zaostatak.
Režnjevi su oblika trostrane piramide ili kupe čiji je vrh usmjeren naviše tj. baza
naniže. A pored toga na njoj možemo razlikovati i tri strane (prednje-spoljašnju, unutrašnju i
zadnju). Ona je u bliskim odnosima sa organima i krvnim sudovima prednjeg dijela vrata.
Baza je u visini pete ili šeste hrskavice dušnika, a vrh dopire do sredine ploče štitaste
Maturski rad: Bolesti štitine žlijezde
5
hrskavice grkljana odgovarajuće strane. Prednje-spoljašnja strana je u odnosu sa:
sternohioidnim, sternotiroidnim i djelimično sternokleidomastoidnim mišićem. Dok je
unutrašnja u odnosu sa bočnim dijelovima štitaste i prstenaste hrskavice grkljana. A zadnjom
stranom je u odnosu sa zajedničkom karotidnom arterijom kao i sa paraštitnim žlijezdama.
Ona je meke i elastične konzistencije, te se ne može palpirati. U svakom režnju nalazi
se dosta režnjića koji nastaju kao posljedica podjele režnjeva pomoću fibrozne čahure kojom
je obmotana i koja se pruža u dubinu gradeći fibrozne pregradice, koji su sačinjeni od
folikula, a oni su osnovna fukncionalna jedinica štitne žlijezde.
Slika 1.2. Histološka građa štitaste žlezde
1-folikuli ispunjeni koloidom
2-kockaste ćelije
3-krvni kapilari
Izvor:
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/15/Thyoid-histology.jpg
Folikuli su obloženi bazalnom membranom na kojoj se nalazi jedan red kockastih
epitelnih ćelija, koje sekretuju u unutrašnjost folikula supstancu koloid. Koloid sadrži
glikoprotein velike molekularne mase, tireoglobulin. Razlaganjem ovog molekula nastaju
hormoni štitne žlijezde. Između kockastih, epitelnih ćelija nalaze se i C-ćelije
(parafolikularne ćelije), koje sekretuju kalcitonin.
Štitna žlijezda je jedna od većih žlijezda sa unutrapšnjim lučenjem i njena težina je
oko 10-20 g. Neposredno iza štitne žlijezde sa obe strane prolazi povratni grkljanski živac
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti