Marketing menadžment: analiza turističkog potencijala Bora
SEMINARSKI RAD
PREDMET: MARKETING MENADŽMENT
TEMA: BOR
Mentor:
Studenti:
Vladimir Senić
Andrija Kokelić 85/2015
Jovana Vasiljević 86/2015
Ivana Vasilijević 102/2015
Vrnjačka banja, maj 2017.godine.
2
SADRŽAJ:

4
vrsta jorgovana (Suringa vulgaris).
Za niže šumske pojaseve, karakteristične su šume hrasta sladuna i cera. Na teritoriji opštine Bor
javljaju se i jela i crni bor (oko Zlota), tisa (na Štrpcu), smreka (na Stolu i Velikom Kršu), ruj (na
Kučaju i Stolu), bagrem (oko seoskih naselja), vrba (oko reka i potoka) i druge vrste.
Lazarev kanjon je jedan od najznačajnijih centara diverziteta biljaka i drveća na Balkanu. U
njemu je registrovano 720 vrsti biljaka, što predstavlja 20% flore Srbije i 11% flore Balkana. On
je stanište 57 endemičnih vrsta i 50 reliktnih, koje svoje poreklo vode iz različitih geoloških
perioda.
U pojedinim delovima opštine očuvano je nekoliko ugroženih vrsta, a lov je dozvoljen na
Dubašnici. Ovde je zastupljeno ukupno 47 vrsta sisara. Na prostorima Južnog Kučaja i Deli
Jovana žive sve zveri Balkana: vuk, šakal, divlja mačka, ris, mrki medved, kao i druge retke
ugrožene vrste: kune (zlatica i belica), lisica, lasica, zec, divlja svinja, srna, jelen i vidra. U
zatvorenom lovištu na Dubašnici naseljeni su muflon i jelen lopatar. Pećine i šume ovog kraja su
idealno stanište za slepe miševe. Registrovana je 21 vrsta od 25, koje žive na Balkanu. Mnoge od
ovih vrsta su na Evropskoj crvenoj listi globalno ugroženih vrsta. Na području opštine Bor
registrovano je 140 vrsta ptica. Ističu se jarebica, prepelica, ljestarka i jastreb. Gotovo sve vrste
sisara i ptica brojno su smanjene do biološkog minimuma, a nekima preti opasnost od potpunog
nestajanja.
Lovni turizam na nisku i visoku divljač je moguć na Dubašnici. Borsko jezero je često
poribljavano, tako da je moguć ribolov, što je moguće i na izvesnim delovima Timoka i Zlotske
reke.
5
Na teritoriji opštine nema većih vodotoka. Manjim pritokama (Borska reka, Kriveljska reka,
Zlotska reka) oblast gravitira ka dolinama Crnog i Velikog Timoka. Na 14 km severozapadno od
grada pregrađivanjem Brestovačke reke 1959.god. formirano je Borsko jezero, površine 30 ha,
značajno za industrijsko napajanje i turizam. Termomineralne vode u okolini Bora korišćene su
još u rimsko doba. Najznačajnija izvorišta su u toku Brestovačke reke u reonu njene pritoke
potoka Pujice, gde se nalazi poznata Brestovačka Banja.Termomineralne vode ovog područja
ispitane su u vreme kneza Miloša . Utvrđen je bogat i raznovrstan hemijski sastav i visok nivo
upotrebljivosti u banjskom tretmanu različitih bolesti.
Iako, fabrike RTB-a Bor po svemu sudeći u vazduh izbacuju velike količine dima sa štetnim
sastojcima po ljudsko zdravlje, okolina oko Bora je i dalje nedirnuta i predivna.
Naime, glavni faktor nezagađene prirode u okolini Bora jesu vetrovi, koji dim usmeravaju na
sasvim drugu stranu i time štite da se ogromna prostranstva prirodnog dobra ne zagade i ne
unište.
Kao možda i najveću atrakciju u borskom rejonu bismo mogli navesti i površinski kop Veliki
Krivelj
,
jedan od najvećih u Evropi, a otvoren 1979. godine. Od 1983. godine do danas otkopano
je oko 194,6 miliona tona rude sa ogromnom zaradom, te se slobodno može reći da je ovaj kop i
dan danas itekako rentabilan.

7
Urbanistička uređenost
Gradsko naselje koje je okruženo velikim
prirodnim bogatstvom.
Predispozicije za regionalni centar
Za sada su Bor i Zaječar podjednako razvijeni ali
oba mesta imaju predispozicije da postanu
regionalni centar.
Lokacija pogodna za investiranje
Turistički proizvod
Tradicionalna gastronomija, izvori lekovitih voda
postojanje nekih turističkih proizvoda ,
manifestacije, opšta svest o potrebi turističkih
proizvoda, dovoljna pokrivenost sadržaja zaštićenih
prostora, postojanje turističke suprastrukture
(otvoren i zatvoren bazen).
Kompatibilnost sa ostalim
delatnostima
Veliki broj sportskih i kulturnih manifestacija,
potencijal domaće radinosti, postojanje delatnosti
koje zadovoljavaju osnovne oblike turizma.
Marketing i distribucija
Postojanje lokalne turističke organizacije,
postojanje internet prezentacije, opšta svest o
potrebi za turističkim proizvodom.
Infrastruktura i saobraćaj
Nepovezanost destinacije sa low cost komanijama,
nekorišćenje lokalnog aerodroma, nedovoljna
izgradjenost puteva kao i nedovoljna turistička
signalizacija u ruralnim oblastima.
Nedovoljni smeštajni kapaciteti i
nerazvijena turistička
infrastruktura
Nedovoljna sektorska povezanost
Nepostojanje gasnih kapaciteta
Distribucija i marketing
Nepostojanje jasno definisanog brenda,
nepostojanje sistema povezanosti, nerazvijen
informacioni sistem, nepostojanje partnerskih
odnosa privatnog i javnog sektora za zajednički
nastup na tržištu, mali budžet za marketing kao i za
sam turistički razvoj, nedovoljna marketing
podrška manifestacijama.
Mogućnosti/šanse
Pretnje/rizici
Ljudski resursi
Sticanje novih znanja i veština, internet dostupnost
informacija o turizmu, zapošljavanje
odgovarajućeg kadra u sektoru turizma, podsticanje
mladih na školovanje i rad u turizmu.
Turistički proizvod
Dobar turistički potencijal u bliskom okruženju,
primena novih tehnologija, ubrzan rast tražnje za
novim destinacijama, povećan interes gostiju za
turističke atrakcije i događaje, mogućnost
plasiranja turističkog proizvoda ma mnoga tržišta,
mogućnost stvaranja dobrog proizvoda
udruživanjem pružalaca turističkih usluga.
Kompatibilnost sa ostalim
delatnostima
Interes domaćinstava za mali biznis (u turizmu),
postojanje startne konkurentske pozicije u odnosu
na okruženje ( isključujući Zaječar), interes za
proizvodnju suvenira.
Marketing i distribucija
Dostupnost marketinških instrumenata, tehnologija
i ljudskih resursa, postojanje mogućnosti za
razvijanje posebnih vrsta turizma, mogućnost
odabira ciljnih tržišta.
Mogućnost modernizacije
Ljudski resursi
Loš podsticajni poslovni ambijent, gubitak startne
konkurentske prednosti, odlazak mladih.
Turistički proizvod
Izostanak podsticaja za razvoj ruralnog turizama.
Kompatibilnost sa drugim delatnostima
Nizak kvalitet celokupne ponude, zadržavanje
niske stope samozapošljavanja.
Saobraćaj i infrastruktura
Nedovoljna primena evropskih standarda,
nemogućnost korišćenja aerodroma, isključenost
vodenog saobraćaja ( postoji mogućnost jezerskog
saobraćaja).
Marketing i distribucija
Globalna konkurencija u ponudi turističkih
proizvoda, ubrzane marketinške inovacije.
Nepovoljne demografske promene
Spora primena visokih tehnologija
Nepostojanje strategije korišćenja
prirodnih resursa na odgovarajući način
Neravnomeran regionalni razvoj
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti