SVEUČILIŠTE U MOSTARU
FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ POVIJESTI
Ana Živković
BOSNA I HERCEGOVINA U KRALJEVINI
SRBA, HRVATA I SLOVENACA
OD 1918. DO 1929. GODINE
Završni rad
Mostar, 2013.
FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ POVIJESTI
BOSNA I HERCEGOVINA U KRALJEVINI
SRBA, HRVATA I SLOVENACA
OD 1918. DO 1929. GODINE
Završni rad
Kolegij: Hrvatska i B-H povijest 1918.-1941. godine
Mentor: prof. dr. sc. Božo Goluža
Studentica: Ana Živković
Mostar, listopad 2013.
2
UVOD
Završetak Prvoga svjetskoga rata donio je Bosni i Hercegovini nove okolnosti,
ali i nova iskušenja. Bivše članice Austro-Ugarske Monarhije našle su se pred novim
izazovima. Potresala su ih pitanja o ponovnom ujedinjenju, no sada u nove države.
Pitanje ujedinjenja bilo je posebno delikatno na području Bosne i Hercegovine, zbog tri
većinska naroda koja su je naseljavala, a od kojih ju je svaki prisvajao kao svoju. No,
bilo kako bilo, narodi nisu bili u mogućnosti oduprijeti se južnoslavenskoj ideji koja je
tada "harala".
U ovom radu pokušat ću ukratko opisati stanje u Bosni i Hercegovini u razdoblju
od 1918. do 1929. godine, uz obuhvaćanje bitnijih sastavnica neke države - politike,
vjere, gospodarstva i privrede. U prvom i drugom poglavlju naglasak je na politici, ali i
na općem stanju koje je vladalo neposredno prije ujedinjenja u zajedničku državu Srba,
Hrvata i Slovenaca. Ono je bilo sve, samo ne sjajno. Svaki od tri naroda imao je svoje
zamisli o tome kako bi buduću državu trebalo ustrojiti, a u skladu s tim su organizirali
rad i program svojih stranaka. No, nakon ujedinjenja više nije bilo povratka i valjalo je
izvući ono najbolje iz nastale situacije.
U skladu s tim organizirao se rad u Privremenom narodnom predstavništvu, u
Ustavotvornoj skupštini i u Ustavnim koncepcijama koje su razmatrane, sve do
konačnog Vidovdanskog ustava Kraljevine SHS, o čemu podrobnije govori treće
poglavlje rada.
Dalje se u radu razmatra stanje u Bosni i Hercegovini i njezin položaj u
zajedničkoj državi nakon donošenja Ustava Kraljevine SHS pa sve do njegovog ukinuća
1929. godine i proglašenja kraljeve diktature. Detaljnije sam se osvrnula na
parlamentarne izbore koji su najzornije prikazivali političko raspoloženje stanovništva
Bosne i Hercegovine, kao i na proglašenje kraljeve Šestosiječanjske diktature, te koje su
bile posljedice toga proglašenja za Bosnu i Hercegovinu. Uz prikazivanje političkih
prilika u zemlji na kraju radu sam iznijela podatke i o vjerskom životu stanovništva,
kojemu je jedino vjera davala nadu u bolje i sigurnije sutra u sveopćem kaosu.
Bosna i Hercegovina kao teritorij i zemlja na koju su mnogi imali pretenzije i u
novostvorenoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca ostala je na samim marginama
političkog, društvenog i gospodarskog života. Detaljniji prikaz cjelokupne situacije u
zemlji opisan je na stranicama koje slijede.
4
1
. BOSNA I HERCEGOVINA U PROCESU
UJEDINJENJA U ZAJEDNIČKU DRŽAVU
Završetkom Prvoga svjetskog rata i raspadom Austro-Ugarske Monarhije
privodilo se kraju ujedinjenje južnoslavenskih prostora i naroda. Krenulo se za
integracijom zemalja različitoga političkoga položaja i povijesnoga razvoja. Zajednička
država se temeljila na različitim idejama, od svesrpstva i svehrvatstva do integralnog
jugoslavenstva, što je u sebi sadržavalo glavnu klicu nesporazuma.
1
Na južnoslavenskim
prostorima koji su do tada bili u sastavu Austro-Ugarske Monarhije organizira se jedna
nova državna tvorevina pod nazivom Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS), sa
Narodnim vijećem kao glavnim organom vlasti, čije je sjedište bilo u Zagrebu. To
najviše tijelo nove države konstituirano je 5. i 6. listopada 1918. U objavi Narodnog
vijeća istaknuto je da je ovo tijelo opunomoćeno u potpunosti preuzeti vođenje narodne
politike. Na zasjedanju Hrvatskog sabora 29. listopada 1918. donesena je odluka da se
Dalmacija, Hrvatska i Slovenija s Rijekom proglašavaju posve nezavisnom državom
prema Ugarskoj i Austriji, te pristupaju u zajedničku suverenu Državu SHS. Nakon
1918. godine, Hrvatski sabor je po prvi put sazvan tek 1942. godine.
2
1.1. Stanje u Bosni i Hercegovini neposredno prije ulaska u Državu SHS
Bosna i Hercegovina našla se u žarištu različitih političkih ideja, a njezine
unutarnje karakteristike dovele su do posebnog "pitanja Bosne i Hercegovine".
Državnopravni položaj Bosne i Hercegovine u Austro–Ugarskoj Monarhiji, posebno u
toku rata, a i kasnije pri stvaranju zajedničke države jugoslavenskih naroda, bio je
kamen spoticanja među bosansko-hercegovačkim političarima, ali i među narodima.
3
Predsjednik tadašnjeg bosanskog Sabora dr. Safvet Bašagić smatrao je kako
Bosna i Hercegovina treba dobiti autonomiju ili se treba pripojiti Hrvatskoj.
Muslimanski vjerski poglavar reis ul ulema Džemaludin Čaušević bio je na pozicijama
Svibanjske deklaracije.
Predstavnici srpskog naroda s pozicija koje su imali, vođeni
svojim nacionalno političkim programom, otvoreno su propagirali kako je Bosna
1
T
OMISLAV
I
ŠEK
, "Nacionalni etnos između centralizma i napora za preuređenje zemlje", u:
Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugoga svjetskog rata
, Bosanski kulturni centar,
Sarajevo, 1998., str. 299-300.
2
L
JUBOMIR
Z
OVKO
,
Bosna i Hercegovina 1918.-1943., Državnopravni položaj
, Pravni fakultet,
Mostar, 1990., str. 49-50.
3
S
VETOZAR
P
RIBIĆEVIĆ
,
Diktatura kralja Aleksandra
, Prosveta, Beograd, 1952., str. 37-42.
Usp. A
TIF
P
URIVATRA
,
JMO u političkom životu KSHS
, Svjetlost, Sarajevo, 1974., str. 23-28.
5
1.2. Formiranje Narodnog vijeća i Narodne vlade
Nakon više sastanaka jugoslavenskih političara pristupilo se osnivanju
Narodnog vijeća SHS kao jedinog legitimnog predstavnika Južnih Slavena s područja
Austro-Ugarske. Što se tiče Bosne i Hercegovine u Plenum Narodnoga vijeća SHS iz te
pokrajine ušlo je osamnaest predstavnika, od toga osam Srba, četiri Hrvata i šest
muslimana.
8
U Središnji odbor Narodnog vijeća SHS ušlo je šest bosansko-
hercegovačkih predstavnika izabranih između članova koji su birani u Plenum, i to: dr.
Jozo Sunarić, Vojislav Šola, dr. Milan Jojkić, Šćepan Grdžić, fra Ljubomir Galić i dr.
Luka Čabrajić. Muslimani su oštro prosvjedovali da nisu dovoljno zastupljeni u prvim
predstavničkim organima Države SHS, pa su nakon tih prosvjeda u Središnji odbor
Narodnog vijeća SHS izabrani dr. Mehmed Spaho i Hamid Svrzo.
9
U Sarajevu je 20. listopada 1918. osnovan Glavni odbor Narodnog vijeća SHS
za Bosnu i Hercegovinu. Neposredno nakon toga 31. listopada 1918. konstituirano je
Narodno vijeće SHS za Bosnu i Hercegovinu. Prva bosansko-hercegovačka Narodna
vlada imenovana je 3. studenog 1918., a u koju su ušli: Atanasije Šola - predsjednik,
Danilo Dimović - povjerenik za pravosuđe, dr. Mehmed Spaho - povjerenik za obrt i
trgovinu, poštu i brzojav, Vjekoslav Jelavić - povjerenik za zdravstvo, dr. Tugomir
Alaupović - povjerenik za prosvjetu i bogoštovlje, Stevo Žakula - povjerenik za
prehranu, Vaso Ristić - povjerenik za financije, Vasilj Grdžić - povjerenik za
organizaciju narodnog vijeća i Šćepan Grdžić - povjerenik za narodnu obranu.
10
Glavni odbor Narodnog vijeća u Bosni i Hercegovini, odmah po svom osnivanju
nastoji organizirati kotarske odbore i druge niže područne organe vlasti u svim
krajevima Bosne i Hercegovine. O odnosu zatečenih upravnih organa vlasti i novo
formiranih kotarskih, mjesnih i seoskih odbora Narodnog vijeća, govorilo je se na više
sjednica Glavnog odbora Narodnog vijeća SHS za BiH. No, članovi su umjesto da
postignu međusobni sporazum, nastojali jedni druge staviti pod kontrolu. Iz ovoga se
može zaključiti kako se zatečena upravna struktura dugo zadržala i sporo mijenjala.
11
8
?
A. P
URIVATRA
, JMO u političkom životu KSHS
, str. 29-30.
9
?
L
J
. Z
OVKO
,
Bosna i Hercegovina...
, str. 50.
10
?
L
J
. Z
OVKO
,
Bosna i Hercegovina...
, str. 51. Usp. H. K
AMBEROVIĆ
, "Bošnjaci i stvaranje
jugoslavenske države 1918. godine", str. 200-201.
11
?
N
USRET
Š
EHIĆ
,
Bosna i Hercegovina 1918.-1925., privredni i politički razvoj
, Institut za
istoriju, Sarajevo, 1991., str. 12-17.
7
