1. BRAČNOST?
-
Apsolutna bračna smetnja(onemogućavaju zaključenje braka sa bilo kojim licem)
2. INSTITUCIONALNA TEORIJA O PRAVNOJ PRIRODI BRAKA?
-
Zagovaraju je francuski teoretičari. Prema njoj, brak je uređen kao društvena ustanova, kao trajna životna zajednica
koja
nastaje na način predviđen zakonom. Ova teorija vodi računa o sadržaju braka, o pravima i dužnostima bračnih
partnera koja
nisu statična, koja se mijenjaju i zavise u krajnjoj liniji od životnih, materijalnih i socijalnih uvjeta. Veliki dio
međusobnih obaveza
bračni partneri ne mogu mijenjati međusobnim sporazumom, te institucionalna priroda braka proizilazi iz
imperativnog karaktera.
Brak je, po načinu zaključenja, formalni ugovor sui generis, čiji se način nastanka i prestanka, kao i
sadržaj, odn. međusobna prava
i obaveze reguliraju zakonom, te da njegov sadržaj nije statičan.
3. DEFINICIJA PONIŠTENJA BRAKA?
-
Brak je ugovor koji se dogovori a svrha je zajednički život. Ako nije svrha zajednički život onda je to fiktivni brak kod
kojeg dolazi
do poništenja jer je osnovna funkcija braka zajednički život. Do poništenja dolazi samo ako oba partnera imaju neke
druge ciljeve,
a ne zajednički život, a ako samo jedna strana ima druge ciljeve onda brak opstaje. Takođe, jedan bračni partner ili
sud za starateljstvo
mogu podnijeti zahtjev za poništenje braka radi toga što je jedan bračni partner izgubio poslovnu sposobnost.
4. POJAM BRAČNOG PRAVA?
-
Kao grana prava, u okviru pravnog sistema, bračno pravo je skup pravnih normi koje uređuju brak i odnose u braku.
Odredbe bračnog prava
normiraju: a) materijalne i formalne uslove za sklapanje braka, b) dejstva braka, c) načine prestanka braka, d) uzroke
i postupak njegovog poništenja,
e) uzrok, načine pokretanja i postupak razvoda, f) dejstva prestanka braka. Predmet normiranja bračnog prava je i
vanbračna zajednica, kao oblik
zajednice života koji po dejstvima, odn. pravima i obavezama vanbračnih partnera nije izjednačen sa brakom. Kao dio
Por. prava(nauč. dis) ono se bavi
proučavanjem pravnog uređenja braka i bračnih odnosa, odn. svih pitanja koja se tiču braka, a uređena su u PZ
5. O KOJIM SE PRAVIMA BRAČNI PARTNERI MOGU SPORAZUMJEVATI?
-
Bračni partneri se mogu sporazumijevati o određivanju mjesta stanovanja, odlučivanju o podizanju djece i
obavljanju poslova u bračnoj
zajednici i izboru prezimena.
6. KOJI SU UVJETI ZA POSTOJANJE BRAKA?
-
Uvjeti za postojanje braka su različitost spolova, pristanak lica koja zaključuju brak, sklapanje braka pred matičarem
7. GDJE SE GARANTUJE PRAVO NA POŠTIVANJE PRIVATNOG I PORODIČNOG ŽIVOTA?
-
Ustav BiH priznaje pravo na privatni i porodični život (čl. II/3, tačka f), Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava
i osnovnih sloboda
garantuje svakom pravo na poštivanje privatnog i porodičnog života (član 8., stav 1), Ustav FBiH priznaje samo pravo
na priv.(II čl.2,st.1,tač g)
8. DEFINICIJA KRVNOG SRODSTVA?
-
Krvno srodstvo predstavlja porodičnopravni odnos koji nastaje prirodnim putem, rađanjem u braku ili van braka.
9. DEFINICIJA BRAČNE SMETNJE?
-
Uvjeti za punovažnost braka su činjenice ili okolnosti koje ometaju zaključenje punovažnog braka. Ako postoje u
momentu zaključivanja braka,
njihovo postojanje sankcionisano je ništavošću braka.
10. NAVESTI OSNOVNA OBILJEŽJA PORODIČNOG PRAVA?
- Osnovno obilježje porodičnog prava po kojem se ono razlikuje od građanskog jeste to što je većina porodičnopravnih
odnosa normirana kogentnim odredbama. Značaj odnosa u koje stupaju članovi porodice i posljedice koje nastaju
njihovim zasnivanjem
zahtijevaju i nalažu da zakonodavac uredi materijalne i formalne uslove za njihov nastanak, njihova dejstva i
prestanak.
11. OBJASNITI RAZLIČITOST SPOLOVA KAO UVJET ZA POSTOJANJE BRAKA?
- Izražava biološku komponentu braka. Pitanje spolne pripadnosti se može postaviti samo izuzetno, kada dođe do
medicinske promjene spola,
kao i zahtjeva lica istog spola da zakjuče brak, zbog čega se opravdava zadržavanje ovog bitnog uvjeta. Teško je
zamisliti da bi se s obzirom na
formalnosti pri zaključivanju braka, odn. prisustvo matičara, svjedoka i javnosti, da bi moglo doći do zaključenja
braka istog spola. To bi se moglo
desiti u slučaju zaključenja braka s hermafroditom, te bi sud u dokaznom postupku putem medicinskog vještačenja
morao utvrditi da li se radi o
hermaforoditu i o kojoj vrsti(ukoliko se radi o pravom, licu koje nije različitog spola od osobe s kojom je zaključio
brak, ne bi bio ispunjen uvjet
različitosti spolova, ako je u pitanju prividni hermafrodit, kada lice ima neke osobine drugog spola, ali njegova
spolnost nije ugrožena, tada bi se
brak eventualno mogao poništiti zbog zablude o bitnoj osobini bračnog partnera)
12. U KOJIM SITUACIJAMA JE DOZVOLJENO ZAKLJUČENJE BRAKA PUTEM PUNOMOĆNIKA?
-
To može biti objektivna spriječenost jednog od bračnih partnera da prisustvuje zaključenju braka, boravak u
inozemstvu, neodložno putovanje
ili bolest, a da pritom bračni partneri ne žele odgoditi zaključenje braka, iz opravdanih razloga.
13. DEFINICIJA RAZVODA BRAKA?
Razvod braka je način prestanka punovažnog braka za života bračnih drugova, iz uzroka i na način predviđen
zakonom.
Uzroci za razvod braka nastaju nakon zaključenja braka, u toku zajedničkog života, za razliku od uzroka poništenja
koji
postoje u trenutku zaključenja braka. Brak se može razvesti samo na zahtjev bračnih drugova.
14. NAVEDITE POSLJEDICE NEPOSTOJEĆEG BRAKA?
- Nepostojeći brak ne proizvodi nikakve pravne posljedice. Djeca rođena u takvom braku imaju status vanbračne, te se
njihovo očinstvo
utvrđuje na način predviđen zakonom. Na bračne partnere, koji to u nepostojećem braku ustvari nisu, ne odnose se
pravne posljedice koje
nastaju zaključenjem braka.
15. KOJI JE ORGAN STVARNO NADLEŽAN ZA ZAKLJUČENJE BRAKA?
-
Stvarno nadležan organ za zaključenje braka jeste matičar, on ima pravo državnog službenika.
16. U ČEMU SE OGLEDA ULOGA ORGANA STARATELJSTVA U POSTUPKU POSREDOVANJA I
NAKON NJEGOVOG
OKONČANJA, A VEZANA JE ZA SAM POSTUPAK POSREDOVANJA?
- Uloga organa starateljstva u postupku posredovanja je uticaj na bračne partnere kako bi na miran način prevazišli
konfliktne situacije
i došli do sporazuma, te kako bi se doprinijelo poboljšanju komunikacije među članovima porodice, da omogući
prijateljsko uređenje spornih
pitanja i obezbijedi održavanje ličnih kontakata između roditelja i djece.
17. RAZLIKE IZMEĐU PONIŠTENJA I RAZVODA?
SLICNOSTI:*
Nacini prestanka. Uzroci su im zakonom odredjeni. U oba slucaja nadlezan je sud. U oba slucaja
nastupaju posljedice
ali one djeluju u momentu pravosnaznosti. Pravo na tuzbu ne prelazi na nasljednike
RAZLIKE:
Razvodom prestaje punovazan brak a ponistenjem prestaje brak koji nije punovazan. Kod ponistenja je
siri krug osoba koje
mogu pokrenuti postupak, a kod razvoda to su samo bracni partneri. Uzrok za razvod nastaje u bracnoj zajednici, a za
ponistenje vec
samim momentom sklapanja braka. Kod ponistenja (kad postupak pokrecu samo bracni partneri) postoji mogucnost
zastare(ogranicenje roka),
a kod razvoda toga nema, uvijek postoji mogucnost pokretanja postupka. Kod razvoda se stiti objektivni interes a kod
ponistenja subjektivni
Ponistenje ima jaci pravni osnov(npr. Moze se ponistiti brak koji je prestao smrcu). Kod ponistenja postoji mogucnost
konvalidacije kod razvoda ne.
