Brend u međunarodnom marketingu
UNIVERZITET “UNION” NIKOLA TESLA
BEOGRAD
FAKULTET ZA POSLOVNO-INDUSTRIJSKI MENADŽMENT
SEMINARSKI RAD
TEMA:
BREND U MEDJUNARODNOM MARKETINGU
M E N T O R: S T U D E N T:
Prof.Dr. Kristijan Ristić Milena Marinković
Index br.548/2015
BEOGRAD 2015
2
SADRŽAJ:
1. Uvod........................................................................................3
2. Sta je Brend?..........................................................................4
3. Pozicioniranje i brending......................................................5
4. Put do uspeha.........................................................................6
5. Važnost dobre pozicije..........................................................6
6. Neophodnost brendiranja Zlatarskog sira..........................8
7. Budućnost Zlatarskog sira...................................................10
8. Kakav sir Evropa želi?...........................................................11
9. Zaključak.................................................................................14
Literatura.................................................................................16

4
2. Šta je Brend?
Rec Brend je Engleskog porekla što znači Žig i njena primena (prva) je bila na Divljem
Zapadu, kad su kauboji žigosali svoju stoku da bi je razlikovali od ostalih u okrugu. Sa tačke
poslovnog gledišta, brend na tržištu je sličan kao i u gore navedenom brendu sa kaubojskih
farmi. Program brenda je da razdvoji proizvod na trzištu od ostalih proizvoda, bez obzira što
većina proizvoda liče jedni na druge, percepcija o nekom proizvodu mora biti drugačija, a to
nije lako stvoriti.
Pozitivan brending program zasniva se na principu singulariteta. Cilj je da se u Svetu
potrošača kreira percepcija da na trzštu ne postoji ni jedan proizvod kao vaš proizvod, da je
jedinstven i da ga treba zapamtiti kao nešto potpuno novo i posebno. Veoma je važno
zapamtiti da se proces brendinga ne dogadja na tržištu proizvoda i usluga, već u svesti
potrošača. Ime brenda (Brand Name) nije ništa drugo nego pojam u svesnosti potrošača.
Danas se smatra da je najvažnija funkcija markentinga baš izgradnja brenda. Mnogi svetski
markentinški eksperti smatraju da je osnovna funkcija marketinga samo i jedino izgradnja
brenda. Ono što ubrzava ovaj trend je opadanje klasičnog vida prodaje tj. način kojim se vrši
razmena dobara i novca na trzištu. Većina proizvoda danas na tržištu se ne prodaje, već se
kupuje. Robne kuće, marketi i malo prodajni objekti više nemaju prodavca kojiće vam prići i
prodavati proizvod. Potrošač je sam i direktno suočen sa proizvodima i sam donosi odluku o
kupovini.
5
Uloga brenda na modernom trzištu čini da se odluke o kupovini donose mnogo pre, nego što
je do samog čina razmene dobara i novca došlo. O tome da se kupi neki proizvod ili ne,
donosi se pozicioniranjem proizvoda koji u nekim prodajnim objektima (Supermarket, Malo
prodajni objekti itd.) kategori menadžeri postavljaju i koji odlučuju srazmeno sa
dobavljačima ili ličnom robom gde će koja pozicija biti odredjena za takvu vrstu robe. Kada
potrošač zna gde se takva roba po nazivom brenda nalazi, realizacija kupovine je vec
uspešna.
Brend predstavlja moderno obelezje 21.veka i savremenu karakteristiku proizvoda . Proizvod
se ne može zamisliti bez brenda. Zato on poprima važan instrument marketing svakog
preduzetnika. Baš zbog toga njemu treba pristupiti strategijski u upravljanju i treba pravilno
doneti odluke o brendu proizvoda.
3. Pozicioniranje i brending
Snaga brenda zavisi od pozicije koji taj brend ima u Svetu potrošača u odnosu na ostale
brendove. Priča o brendiranju ne moze da započne bez prethodne ideje pozicioniranja, koja je
dovela do današnje revolucije u marketinskom razmišljanju. Pojam pozicioniranja prvi put se
pojavio pod nazivom
Era pozicioniranja
u časopisu iz 1973.god.
Advertising Age
(
pisci:
A.Ries i J.Trout), a neposredno posle toga su objavili i knjigu
pozicioniranje borba za vas
um.
Osnovna pre-misao pozicioniranja, koja je i uzrok promene dotadašnjeg razmišljanja u
marketing, je promena koja se desila u komuniciranju u savremenom društvu (savremeni
covek je postao pre-komuniciran). Sa neverovatnim razvoje medija, TV, štampe, internet, itd
čovek u 21.veku je postao prezasićen informacijama, pa čak i za obavljanje osnovnih životnih
funkcija, pa količina informacija koje mora da obradi u jednom danu je postala ogromna.
Stres kome je izložen svaki prosečan čovek u savremenom društvu, kao učesnik životne trke,
dokaz je da smo postal
pre-komunicirano društvo
.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti