BSC METODA
2015
4
2. POJAM BALANCED SCORECARD KONCEPTA
Da bi organizacija mogla ocijeniti kako sprovodi svoju strategiju, ona mora periodično
ocjenjivati svoju učinkovitost i efektivnost. Pri tom organizacija mora utvrditi koja metoda je
pogodna za ocjenjivanje učinaka provedene strategije. Razloge za to treba tražiti u činjenici
što se pokazalo da organizacije koje ne koriste pogodne metode za ocjenjivanje
učinkovitosti i djelotvornosti (metode koje su zastarjele ili nisu pogodne za njezin oblik
privređivanja), neće dobiti rezultate koji će dati pravu sliku stanja u organizaciji.
Metode mjerenja performansi, koje su pogodne za organizacije koje se bave proizvodnjom,
moraju uključivati:
ocjenjivanje kvalitete proizvoda;
sposobnosti kadrova i proizvodnih kapaciteta;
stupanj korišćenja proizvodnih kapaciteta i kadrova;
stupanj korištenja pogodnih metoda i tehnika u procesima rada i
stupanj implementacije integrisanih sustava upravljanja i sl.
1
Suvremene metode mjerenja performansi moraju podržati fokusiranje menadžmenta ka kupcu
i okolici. Zbog različitih pogleda na razvoj mjerenja i ocjenjivanja uspješnosti poslovanja,
razvilo se više različitih modela za mjerenje uspješnosti. Jedan od modela koji se najviše
koristi za mjerenje uspješnosti procesne organizacije je Balanced Scorecard (BSC). To je vrlo
racionalan i rentabilan metod, jer prati optimalan broj ključnih karakteristika čiji je izbor
proistekao iz vizije, misije i strategije poduzeća.
2
Da bi na što slikovitiji način predstavili značaj Balanced Scorecard koncepta, predstavićemo i
usporediti BSC sa stablom.
1
Todorović, Z. (2009). Upravljanje kvalitetom. Banja Luka: Ekonomski fakultet, str. 169.
2
Domanović, V. (2010). Balanced scorecard - Mogućnosti i efekti primjene. Kragujevac: Ekonomski fakultet,
str. 24.
BSC METODA
2015
5
Slika 1. Ilustracija BSC koncepta
Kada posadite drvo, vaš krajnji cilj jeste dobiti najbolje voće od njega i to je ono što se u BSC
konceptu zove financijska perspektiva ili financijski rezultati. Svaki vrtlar će vam reći da se
morate brinuti o kompletnom stablu, počevši od korijenja hraneći ih sa gnojivom i vodom, da
bi maksimizirali šanse da dobijete voće. To je upravo ono što očevi Balanced Scorecard-a
Robert Kaplan i David Norton kažu: ''Da bi maksimizirali šanse za dobivanje rezultata,
obratite pažnju na druge perspektive: kupci, interni procesi i učenje i razvoj.''
Balanced Scorecard je sustav povezanih i uravnoteženih ciljeva, mjera, ciljnih veličina i
akcija koji omogućava definiranje konzistentnih planskih aktivnosti kroz cijelu organizaciju
do pojedinca a time i realizaciju njene vizije i strategije.
BSC princip koji su razvili Kaplan i Norton podrazumeva merenje i praćenje performansi
tvrtka u četiri područja poslovanja, odnosno sljedećim perspektivama:
3
Financijska perspektiva;
Perspektiva odnosa sa kupcima;
Perspektiva internih poslovnih procesa u organizaciji;
Perspektiva učenja i rasta.
Slika 2.
Balance scorecard perspektive
Pokazatelji u okviru financijske perspektive predstavljaju pokazatelje rezultata, dok
pokazatelji u okviru ostalih perspektiva daju rane signale i ukazuju na potrebu provođenja
korektivnih akcija. U nastavku rada bit će nešto više riječi o svakoj perspektivi pojedinačno.
3
Kaplan, R.S., Norton, D.P. (1996). The Balanced Scorecard: Translating Strategy into Action. Boston,
Massachusetts, USA: Harvard Business School Press, str. 9
Balance
scorecard
Financije
Kupci
Učenje i rast
Interni
procesi
BSC METODA
2015
7
U godinama koje su slijedile, Balanced Scorecard je kao sredstvo menadžmenta primjenjen u
velikom broju poduzeća diljem svijeta. Usljed široke prihvaćenosti i djelotvornosti Harvard
Bussines Review ga je nedavno proglasio kao jednu od 75 najutjecajnijih ideja 20 vijeka.
6
Za veliki uspjeh i upotrebljivost Balanced Scorecard-a zaslužna je sinteza financijskih
pokazatelja i ostalih pokazatelja uspješnosti jedne tvrtke, odnosa prema potrošačima i budućih
uspjeha organizacije temeljenih na naprednim procesima i inovaciji. Na ovaj način stvara se
spoj kratkoročnih i dugoročnih ciljeva i u njihovom presjeku ogleda postavljena strategija
poduzeća. Ciljevi i pokazatelji Balanced Scorecard-a nisu samo običan skup mjerila, već su
izvedeni iz vizije i misije poduzeća koji omogućava da se strategija razumije i implementira
kroz proces komunikacije.
2.2. Perspektive Balanced Scorecard metode
Izbor prespektive za BSC metodu trebao bi se temeljiti na onome što je potrebno za kreiranje
strategije i stvaranje konkurentske prednosti za poduzeće. Sve četiri perspektive imaju
jednaku važnost u BSC metodi, u suprotnom model bi bio neuravnotežen. Tradicionalno
mjerenje je samo jedan dio BSC metodologije. BSC nudi znantno širi prostor, tim više što
omogućava uspostavljanje uzročno posljedičnih veza između objekata sve četiri perspektive.
Nakon što je BSC metoda uspostavljena na najvišoj organizacijskoj razini, treba se spuštati na
one niže, odnosno funkcionalne cjeline, odjele, lokacijske jedinice, radne grupe, pa čak i
pojedince. Za svaku organizacijsku razinu potrebno je definirati dodatne mjere peformansi
koje usklađuju pojedinačne sa korporacijskim ciljevima. Korištenjem BSC metode, menadžeri
mogu lako i brzo utvrditi one organizacijske dijelove koji ne funkcioniraju u skladu sa
poslovnom strategijom.
Kao i sve druge zahtjevnije organizacijske inicijative, i BSC bilježi česte neuspjehe. Razlozi
su najčešće zbog rezerviranosti menadžmenta na uvođenju novih postupaka, neuravnotežena
struktura i sl. Kao što sam već ranije navela, metoda BSC sastoji se od četiri perspektive:
financijska perspektiva, perspektiva kupaca, internog procesa, te perspektiva učenja i rasta.
2.2.1. Financijska perspektiva
Financijska perspektiva predstavlja najbitniji aspekt poslovanja, iz razloga što je
ostvarenje dobiti najvažniji cilj kojem teži svako poduzeće. Bez financijskih mjera učinka,
BSC metoda nije potpuna. Pokazuje kako se raspolaže sa novcem uloženim u poduzeće.
Pokazatelji financijskog uspjeha su povezani sa dobiti, odnosno pokazuju koliki su prihodi od
poslovanja.
6
Niven, R.P. (2007). Balanced scorecard - Korak po korak (drugo izdanje). Zagreb: Poslovni dnevnik,
Masmedia, str. 65.
