UVOD

Osnovno sredstvo finansiranja javnih rashoda u svim savremenim državama je budžet. U 
nekim zemljama je to jedino sredstvo finansiranja.
Budžet,   budžetski   prihodi   i   rashodi,   kao   njegove   glavne   stavke   moraju   biti   detaljno 
planirani, kako bi se izbegla budžetska neravnoteža. U uravnoteženom budžetu prihodi i 
rashodi su jednaki.
Budžeti su neophodni zato što prihodi i rashodi ne nastaju istovremeno.
Moderno državno uređenje zahteva jasno definisan položaj budžeta u pravnom poretku 
jedne   zemlje.   U   mnogim   ustavima   je   uneto   definisanje   budžeta.   Budžet   predstavlja 
instrument kojim se iskazuju prihodi i raspoređuju sredstva – rashodi za finansiranje, 
ustavom utvrđenih funkcija i zakonom utvrđenih obaveza. U našem sistemu budžet je 
pravni   akt,   između   ostalog   i   zato   što   se   njegovo   donošenje   odvija   po   proceduri 
predviđenoj i za druge zakone. Ono što je za budžet svojstveno jeste da postoje rokovi za 
pripremu i njegovo usvajanje.
Zbog važnosti budžeta za funkcionisanje jedne privrede, ova ekonomska kategorija je 
izuzetno   aktuelna   u   savremenoj   ekonomskoj   literaturi,   kako   u   teorijskoj,   tako   i   u 
istraživačkoj i praktičnoj.

3

POJAM BUDŽETA

Budžet   predstavlja   sistematski   prikaz   prihoda   i   rashoda   jedne   države,   utvrđen   za 
određeno vremensko razdoblje, koje obično traje jednu godinu.
Reč budžet potiče od francuske reči “

bouge

” , sto znači kožna torba, koju je obično nosio 

minister finansija. Termin budžet je prvi put upotrebljen u francuskom zakonodavstvu 
1806. godine. 

Budžet je osnovni dokument za finansiranje državnih, javnih rashoda. Značaj budžeta 
ogleda se u velikom interesovanju javnosti prilikom njegovog donošenja. Privrednike 
indirektno   interesuje   struktura  prihoda  koja  se  direktno   ogleda   kroz  poreske   propise. 
Budžetske korisnike kao i zapošljene u javnom sektoru interesuje struktura rashoda i 
njihovo učešće u njemu. Sve zajedno, interesuje nas odnos između prihoda i rashoda. 
Pravilno koncepciran budžet može imati razvojnu funkciju, loše donet budžet može imati 
posledice i u narednim godinama. Zbog toga se budžet i usvaja zakonom.

U različitim definicijama budžeta postoje određeni zajednički elementi:

- budžet je javni akt;

- budžet je planski akt kojim su istovremeno predviđeni prihodi i rashodi;

- budžet je utvrđen za period od jedne godine;

-   struktura   budžeta   sadrži   sva   obeležja   društveno-ekonomskih   i   političkih   odnosa 
zemlje u kojoj je budžet donet.

Budžetski period je jedna godina, uglavnom kalendarska, što ne mora uvek biti slučaj. 
U SAD i Britaniji ovaj period počinje 1. jula, odnosno 1. aprila. U tom periodu se 
budžet izvršava. Najčešće se to uzima i kao period trajanja fiskalne godine.

Finansijsko pravo, u delu koji se odnosi na budžet, skupom normi reguliše odnose 
onih organa, čiji se zadatak vezuje za aktivnosti predviđanja, ostvarivanja i korišćenja 
javnih prihoda. Jedan deo oblasti finansijskog prava čini budžetsko pravo – skup 
propisa koji regulišu postupak donošenja, izvršavanja i kontrole budžeta.

4

background image

Na osnou ovakve podele može se doći do ukupan iznosa koji je planiran na razne 
oblike izdataka (plate, osnovna sredstva, materijal…)

-

Budžet   treba   biti   usaglašen   sa   ekonomskom   politikom   države,   najpre   u   delu 
državnih   zahvatanja,   a   potom   i   samom   svrhom   pojedinog   budžeta   (razvojni, 
stabilizacioni, konzervativni, socijalni…)

6

OPŠTA OBELEŽJA BUDŽETA

Opšta obeležja budžeta su:

-

Budžet kao  

predmet finansijski analize

  – budući da budžet ima finansijsko-

računski karakteristike podložan je finanskijsko-računskim opservacijama. Stvari 
koje   su   sadržane   u   budžetu   jesu   plan   javnih   prihoda,   plan   javnih   rashoda, 
ograničenje   koliko   država   može   prikupiti   i   potrošiti   sredstava   po   određenim 
namenama.

-

Budžet   kao  

pravni   akt

  –   budžet   nastaje   u   formi   zakona.   Njegova   priprema, 

postupak   donošenja,   postupak   izvršenja,   sve   se   to   odvija   po   zakonskim 
procedurama.   Budžet   se   može   definisati   kroz   odnos   državnih   organa   koji 
učestvuju u njegovom donošenju. Savremeno budžetsko pravo je podeljeno na 
dve   oblasti:   subjektivno   i   objektivno   budžetsko   pravo.   Subjektivno   budžetsko 
pravo   sa   sinonimom  

pravo   parlamenta

  vezano   je   za   narodni   parlament   kao 

najviše   narodno   predstavničko   telo.   Objektivno   budžetsko   pravo   jeste   skup 
propisa tehničke  prirode  vezane za pripremu,  donošenje,  usvajanje i  izvršenje 
budžeta, kao i procese njegove kontrole.

-

Budžet kao 

politički akt

 – budžet je pod uticajem političkih prilika u zemlji tako 

da   se   njegovo   donošenje   i   trošenje   budžetskih   sredstava   gleda   kroz   prizmu 
političkih odnosa. Postoji i povratna sprega, kada loše funkcionisanje budžeta 
može imati političke posledice. Takođe, državna politika i njena instrumentizacija 
zahteva određena sredstva koje je potrebno iskazati u budžetu.

-

Budžet kao 

instrument ekonomske politike

 – odnos i veličina javnih prihoda i 

rashoda u mnogomo utiče na makroekonomsku stabilnost jedne zemlje. Stoga je 
budžet važan instrument sprovođenja ekonomske politike. Budžet može dvojako 
služiti kao instrument ekonomske politike. Prvo, iz budžeta se mogu direktno 
finansirati izdaci poput regionalnog ekonomskog razvoja ili različitih subvencija. 
Odnos   izdavanja   u   korist   razvoja,   naučnog   istraživanja   može   doprineti 
dugoročnom ekonomskom jačanju. Drugo, struktura budžeta može imati razvojni 
karakter. Kapitalne investicije i javni radovi klišei su ekonomskog razvoja. Veći 
rashodi   od   prihoda   zahtevaju   povećanje   poreza   i   nameta   privredi.   Takva 
ekonomska   politika   svakako   nije   podsticajna.   Zahtevi   za   manjim   porezima 
kratkoročno otežavaju izvršenje budžeta. Međutim, privrednim rastom budžet bi 
se bolje punio. Kreatori ekonomske politike i budžeta moraju voditi računa o 
tome.   Pred   njima   je   težak   zadatak,   kako   smanjiti   rashode   –   javnu   potrošnju. 
Efikasnija   državna   administracija   jeste   najbolji   način   za   to.   Ali,   državna 
administracija   nije   samo   ekonomska   stvar,   već   i   politička   kao   i   pod   raznim 
drugim uticajima.

7

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti