Budžetski rashodi
Sadržaj
Sadržaj
Uvod ........................................................................................................................................................ 3
1. Određenje i suština budžetskih rashod........................................................................................... 4
2. Karakteristike javnih rashoda........................................................................................................... 5
3. Komparativno razmatranje klasične i moderne koncepcije javnih rashoda ............................. 5
4. Načela javnih rashoda ...................................................................................................................... 5
5. Vrste i klasifikacije javnih rashoda .................................................................................................. 6
5.1. Redovni i vanredni rashodi .................................................................................................
5.2. Rashodi prema objektu trošenja ................................................................................................... 7
5.3. Rashodi prema subjektu trošenja ................................................................................................. 7
5.4. Funkcionalni, investicioni i transferni rashodi ........................................................................ 8
6. Struktura javnih rashoda ................................................................................................................ 9
7. Veličina - obim javnih rashoda ..................................................................................................... 10
8. Porast javnih rashoda i njegovi uzroci ......................................................................................... 12
9. Pokriće javnih rashoda ................................................................................................................... 14
10. Efekti javnih rashoda .................................................................................................................... 15
Zaključak ............................................................................................................................................... 17
Literatura ............................................................................................................................................... 18
2

BUDŽETSKI RASHODI
BUDŽETSKI RASHODI
1. Određenje i suština budžetskih rashoda
Budžetski (javni) rashodi
su istorijski vezani za državu i njene funkcije. Povećana
uloga države je zahtijevala i povećanje troškova u budžetu, što je izazvalo sve veće
interesovanje ekonomskih, a posebno finansijskih teoretičara za ova pitanja. Budžetski rashodi
su neodvojivo vezani za funkcije države i javljaju se kao njihov pratilac.
U savremenoj finansijskoj literaturi mogu se sresti brojne definicije koje pokušavaju, na
različite načine, da definišu i objasne pojam i suštinu javnih rashoda. Otuda, ne ulazeći u
razlike i nijanse koje se mogu uočiti u različitom definisanju pojma javnih rashoda, treba
posebno naglasiti da javni rashodi po pravilu predstavljaju zadovoljenje javnih potreba pomoću
novca, odnosno javni rashodi su oni izdaci koje država čini u javnom interesu. U skladu sa
navedenim, treba imati u vidu činjenicu da je za većinu definicija javnih rashoda
karakteristično da polaze od dvije osnovne teze:
prvo,
javni rashodi služe za podmirenje javnih
potreba, i
drugo,
u savremenim uslovima, javni rashodi su po pravilu izraženi u novcu.
Sve do početka 20. vijeka, u finansijskoj teoriji, a i u praksi nije se posvećivala
odgovarajuća pažnja javnim rashodima. Glavni i skoro jedini predmet javnih finansija
fokusiran je na izučavanje javnih prihoda. Finansijska teorija i praksa s početka 20. vijeka
počinje da smatra da javne rashode treba uključiti u javne finansije, ali da to uključivanje mora
biti ograničeno. Javni rashodi danas predstavljaju veoma efikasan instrument ukupne
ekonomske i socijalne politike savremene države. Oni se više ne tretiraju kao akt potrošnje, već
kao racionalno korišćenje bogatstva, tj. društvenog proizvoda.
Savremena finansijska teorija svoja izučavanja temelji na stavu da su podjednako važni
i ravnopravni i javni rashodi i javni prihodi. Postavlja se pitanje da li treba prvo izlagati
materiju javnih rashoda ili javnih prihoda. Javni rashodi su sinonim za javne potrebe koje se
upravo zadovoljavaju angažovanjem sredstava javnih prihoda. Pošto javne potrebe omogućuju
egzistenciju i razvoj određene državne zajednice, neki smatraju da je najprije nužno definisati
obim potrebnih sredstava za njihovo zadovoljenje, pa tek poslije toga prići razradi modaliteta
kojima će se prikupiti tako određena sredstva. Drugi smatraju da prvo treba definisati obim
sredstava koji se mogu prikupiti u svrhu zadovoljenja javnih potreba (javni prihodi), pa tek
onda izvršiti alokaciju tih sredstava (javni rashodi).
Savremena teorija zauzima stanovište da je rashode potrebno posmatrati paralelno sa
prihodima. Na ovaj način može se steći realna slika o veličini poreskog tereta i eventualnim
mogućnostima povećanja poreske presije. Fiskalna teorija upoređuje finansijsku aktivnost
države sa filtrom, koji od privrede i stanovništva crpe finansijska sredstva, i to putem poreza ili
drugih kategorija državnih prihoda, da bi se putem rashoda ova sredstva vratila nazad privredi i
stanovništvu.
Jovan Gorčić, Mileva Anđelković, Javne finansije, finansijsko pravo i ekonomija javnog sektora, Proinkom, Beograd, 2005.
4
2. Karakteristike javnih rashoda
Javni rashodi po pravilu predstavljaju zadovoljenje javnih potreba pomoću novca,
odnosno, to su izdaci koje država čini u javnom interesu da bi se zadovoljile javne potrebe.
Postoji mnoštvo definicija javnih rashoda, ali sve one podrazumijevaju slijedeće karakteristike:
1.
Javni rashodi služe za podmirenje javnih potreba.
Javni rashodi, po pravilu,
imaju kao osnovni cilj zadovoljenje javnih potreba, što predstavlja osnovni momenat na bazi
koga se može prići razgraničenju javnih rashoda od rashoda privatnih lica. Javni rashodi su
mnogo elastičniji od privatnih rashoda, no veličina javnih rashoda je uvijek limitirana
mogućnostima poreskih obveznika. Dok se rashodi privatnih lica vrše radi zadovoljenja
privatnih ličnih potreba, javni rashodi predstavljaju trošenje radi zadovoljenja opštih (javnih)
potreba.
2.
U savremenim uslovima javni rashodi su izraženi u novcu
, ali se podmirenje
javnih rashoda može ostvariti i na neke druge načine (u naturi, radom...npr. oprema za
policajce). Pomoć nastradalom stanovništvu pruža se isporukom lijekova, hrane, vode, šatora i
slično, a ne samo davanjem novčane pomoći; i
3.
Javni rashodi imaju neproizvodni karakter.
3. Komparativno razmatranje klasične i moderne koncepcije javnih rashoda
Za klasičnu teoriju je karakteristično, u prvom redu, da finansijski teoretičari nisu
pokazivali veći interes za problematiku javnih rashoda. Javni rashodi su posmatrani potpuno
jednostrano, isključivo sa administrativnog i političkog stanovišta, dok je ekonomsko-socijalni
tretman bio potpuno zanemaren.
Za razliku od klasičara, moderna koncepcija daje javnim rashodima veoma značajnu
ulogu u raspodjeli ili, još preciznije rečeno, u preraspodjeli nacionalnog dohotka. Javni rashodi
se tretiraju kao sredstva finansijske aktivnosti države, koja je usmjerena na postizanje
ekonomskih i socijalnih efekata. Takođe je karakteristično da javne rashode ne posmatra
odvojeno od prihoda.
4. Načela javnih rashoda
Obzirom da se značajan dio stvorenog društvenog proizvoda zemlje koristi za
podmirivanje javnih rashoda, neophodno je definisati određena načela istih. Naime, u
finansijskoj teoriji formulišu se određena načela kojih se valja pridržavati pri upravljanju
javnim rashodima, kako bi prikupljeni prihodi za njihovo podmirivanje bili optimalno
iskorišćeni. Osnovna ideja koja leži u fundamentu načela javnih rashoda jeste zahtjev za
racionalnim trošenjem javnih sredstava. Klasična načela koja su u primjeni su:
Harvey Rosen, Ted Gayer, Javne finansije, CID, Beograd, 2009.
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti