1
SADRŽAJ
UVOD…………………………………………………………………………………….2
1. BUDŽET, POJAM I VRSTE………………………………………………………….3
2. BUDŽETSKO OGRANIČENJE……………………………………………………....4
3. BUDŽETSKI SKUP I BUDŽETSKA LINIJA..........................................................7
4. KRIVA INDIFERENCIJE........................................................................................9
5. OPTIMALAN IZBOR POTROŠAČA....................................................................10
ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………...12
LITERATURA…………………………………………………………………….……13
POPIS SLIKA I TABELA……………………………………………………………...14
3
1.
BUDŽET, POJAM I VRSTE
Budžet (od starofran.riječi
bougette
- mala kožna torba) se općenito smatra kao
spisak svih planiranih prihoda i rashoda. Koncept budžeta je od izuzetne važnosti
u mikroekonomiji, koja upotrebljava budžetsku liniju da ilustruje razmjenu između
dva ili više ekonomska dobra. Drugim riječima, budžet je organizacioni plan
izražen monetarnim terminima. Naziv budžet ušao je u XX vijeku ušao u javne
finansije skoro svih evropskih zemalja.
Budžet je u opštem slučaju, spisak planiranih prihoda i rashoda pojedinca,
firme, organizacije, lokalne zajednice ili države za određeni period, obično za jednu
godinu.
Budžet je plan (ili procjena) prihoda i troškova za određeno razdoblje u
budućnosti. U uravnoteženom budžetu prihodi i rashodi su jednaki.
Budžeti su nužni zato što prihodi i troškovi ne nastaju istodobno. U velikim
kompanijama izrada budžeta je godišnji postupak, pri čemu se budući prihodi i
troškovi razbijaju na mjesečne (ili čak tjedne) procijenjene vrijednosti.
Za pripremu proračuna potrebno je nekad i više mjeseci. Započinje se procjenom
prodaje i prihoda, zatim se prelazi na procjenu troškova za materijal, administraciju,
proizvodnju, istraživanje, distribuciju i tako dalje, koji će biti potrebni za tu razinu
prodaje.
Izrada nacionalnog proračuna je takav proces koji se provodi za čitavu državu.
Budžeti kapitala rade se za razdoblja đulja od jedne godine. Njima se procjenjuju
budući kapitalni rashodi te zaduživanje potrebno za njih.
Kada su, u toku godine, ukupni prohodi veći od ukupnih rashoda govorimo o
budžetskom suficitu. Ukoliko je situacija obrnuta pa su rashodi veći od prihoda onda
se radi o budžetskom deficit. S druge strane, ukoliko se desi da su ukupni prihodi
jednaki ukupnim rashodima, budžet je uravnotežen.
Vrste budžeta:
-
Lični budžet (ili porodični) je prikaz svih izvora primanja, kao identifikacija
svih troškova (izdataka),
planiranih u svrhu izjednačavanja troškova
primanjima.
-
Državni budžet je sumarni plan potencijalnih prihoda i rashoda vlade. U Bosni i
Hercegovini, svi nivoi vlasti imaju svoje budžete, koje donosi zakonodavna
vlast. U Federaciji BiH budžet je regulisan u skladu sa Zakonom o budžetima
FBiH, a u Republici Srpskoj Zakonom o budžetskom sistemu RS. Budžet
4
obično vrijedi za jednu fiskalnu godinu. U većini evropskih zemalja, kao i u
Bosni i Hercegovini, fiskalna godina se poklapa sa kalendarskom godinom (od
1. januara do 31. Decembra).
-
Budžet firme se također izrađuje godišnje. Sačinjavanje budžeta gotovo uvijek
zahtjeva posebno zalaganje, te se smatra financijskim planom za novu poslovnu
godinu. Tradicionalno, financijski odjeli su donosili budžete u većini firmi, dok
danas uz pomoć IT tehnologije gotovo svi odjeli mogu doprinositi kreiranju
svog dijela budžeta. Ako izvršenje plana tokom poslovne godine bude otprilike
odgovoralo brojkama prikazanim u budžetu, smatra se da je firma uspješno
ispunila svoje financijske planove i postigla zadane ciljeve. Na drugoj strani,
ako bude značajnih odstupanja od budžeta, to bi moglo dati signale upozorenja
investitorima, te bi rezultat bilo smanjenje cijene dionica firme.
2.
BUDŽETSKO OGRANIČENJE
Pretpostavimo da postoji neki skup dobara iz koga potrošač može da bira. U
stvarnom životu moguće je konzumirati mnogo dobara, ali je za našu svrhu potrebno
razmotriti slučaj samo dva dobra, pošto nam to omogućava da grafički predstavimo
ponašanje potrošačevog izbora.
Označićemo potrošačevu potrošačku korpu sa (x
1
,x
2
). Ovo je jednostavno lista
dva broja koja nam pokazuje količinu dobara 1, x
1
, koju potrošač odabira da
konzumira, odnosno količinu dobra 2, x
2
. Ponekad je prikladno potrošačku korpu
označiti jednim simbolom, recimo X, gde je X jednostavno skraćenica za listu dva
broja (x
1
, x
2
).
Pretpostavimo da možemo da posmatramo cijene dva dobra, (p
1
,p
2
), i količinu
novca koju potrošač ima na raspolaganju za trošenje,
m
. Tada budžetsko ograničenje
potrošača može da se napiše kao:
p
1
x
1
+ p
2
x
2
≤ m
Ovdje je p
1
x
1
količina novca koju potrošač troši na dobro 1, a p
2
x
2
količina
novca koju potrošač troši na dobro 2. Budžetsko ograničenje potrošača zaht jeva da
količina novca koja se troši na dva dobra ne bude veća od ukupne količine novca
kojom potrošač raspolaže. Potrošačke korpe koje potrošač može sebi da priušti su one
koje ne koštaju više od
m
. Ovaj skup potrošačkih korpi koje potrošač može sebi da
